Zelena salata je zbog vrlo niske kalorijske vrijednosti poželjna za obrok u svim situacijama. Odličan je izbor kod skidanja suvišnih kilograma i provođenja restriktivnih dijeta, kao osvježenje uz glavni obrok, besprijekorno se spaja s najrazličitijim namirnicama - piletinom, ribom, kockicama prepečenog kruha, s orasima i kruškama ili sa sjemenkama kao ukusan samostalan obrok.
Glavni sastojak svih lisnatih salata je voda - čak 90 posto. Ostalo čine vitamini i minerali, a posebno su zastupljeni beta-karoteni, vitamin C i kalij. Beta-karoten potiče staničnu obnovu, vitamin C podupire snagu imuniteta, a kalij je važan za staničnu komunikaciju.
Istraživanja pokazuju da osobe koje jedu dovoljne količine zelene salate imaju pravilnu zastupljenost folne kiseline, vitamina C i vitamina E, likopena te beta-karotena, a to su hranjive tvari koje uvelike pridonose kvaliteti i snazi našeg imuniteta.
Hranjivi sastojci
O blagotvornim učincima salate na čovjekovo zdravlje za Vitu govori mr. Mimi Vurdelja, nutricionist-farmakolog.
Mnogobrojne vrste salata i zelenog lisnatog povrća sadrže za zdravlje blagotvorne hranjive sastojke poput fitonutrijenata. Primjerice, zelene lisnate salate sadrže kvercetin, za koji se može reći da je najvažniji spoj iz grupe flavonoida te snažan antioksidans. Crveni radič svoju boju zahvaljuje flavonoidu - cijanidinu, dok endivija obiluje kempferolom - organskim kemijskim spojem prirodnog podrijetla iz skupine flavonoida s izraženim spazmolitičkim, protuupalnim, antialergijskim i antigljivičnim učinkom.
Analiza hranjivih tvari salate kazuje da, uz 90 posto vode, sadrži ugljikohidrate, bjelančevine i masti u minimalnim, gotovo zanemarivim količinama. Obiluje beta-karotenom, folnom kiselinom, vitaminom K i vitaminom C, fitonutrijentima, balastnim tvarima ili vlaknima, zatim mineralima: prije svega kalijem, kalcijem, kloridima i fosforom. Dakle, nutritivno je poželjna jer je bogata sadržajem, a minimalno je kalorična.
Blagotvorni učinci zelene salate od A do F
- Podupire optimalnu, zdravu tjelesnu težinu jer ima izrazito nisku prehrambenu vrijednost i visok udio vode. Snažno pridonosi svim programima zdravog stila života, jer njenom se konzumacijom u organizam unosi velik volumen hrane, a izrazito malo kalorija.
- Bogat je izvor vitamina A nužno potrebnog za stvaranje rodopsina - pigmenta koji omogućuje detekciju male količine svjetlosti, pa je poželjna za dobro zdravlje očiju. Obiluje karotenoidima luteinom i zeaksantinom koji štite oko od oksidacijskih oštećenja te također pridonose očuvanju zdravlja očiju.
- Istraživanja pokazuju da salata sadrži poželjne količine kroma koji povećava osjetljivost stanica na djelovanje inzulina, hormona koji stanicama signalizira da dopuste ulazak i deponiranje glukoze. Nažalost, većina ljudi ne unosi dovoljno kroma jer se hrane uglavnom visoko prerađenom, procesiranom hranom.
- Zelena salata izrazito je bogata folnom kiselinom i vitaminom B6 koji umnogome utječu na dobre razine homocisteina, neproteinske aminokiseline i tako pridonose očuvanju zdravlja krvožilnog sustava.
- Salata je bogat izvor željeza, vitamina B1, B2, B5 i fosfora koji sudjeluju u oslobađanju energije. Mangan iz zelene salate djeluje antioksidativno.
- Salata ima samo 16 g po obroku pa se smatra idealnom namirnicom u svim restriktivnim dijetama.
Svaka vrsta ima svoje pluseve
Bez obzira na to o kojoj je vrsti salate riječ, svaka ima dobre učinke na zdravlje.
• Zelena salata - kristalka, puterica, rimska salata, iceberg ili glavatica bogate su kalijem i vitaminom C te djeluju umirujuće na organizam.
• Crveni radič bogat je antocijanidima, antioksidansima snažnog zaštitnog učinka i tzv. gorkim tvarima koje dobro detoksiciraju organizam i čiste jetra.
• Cikorija sadrži inulin, koji pomaže obnavljanju bakterijskog miljea crijeva.
• Cikorija i maslačak sadrže pore i gorke tvari koje potiču rad jetre i lučenje žuči što unapređuje probavu.
• Rikula je uz matovilac i endiviju najbogatija kalcijem i kalijem, važnim za optimalno zdravlje srca.
Savjet za obrok
Salata je izvrsna namirnica za brojne prehrambeno vrijedne obroke. Možete je jednostavno obogatiti ribanom mrkvom ili posuti klicama i dobiti odličan samostalan obrok.
- 1 glavica zelene salate
- 1 češanj češnjaka (za kruh)
- 3 šnite kruha
- 2 žlice maslinova ulja
- 2 tvrdo kuhana jaja
- 3 šake parmezana
- papar
Za dresing:
- 1 žličica senfa
- 1/2 žličice octa
- 3 do 4 žlice maslinova ulja
Priprema:
- Kruhu odstanite koricu, a mekani dio narežite na kockice.
- Operite salatu i osušite.
- Skuhajte jaja i ohladite.
- Na tavi zagrijte maslinovo ulje i dodajte sitno kosani češnjak, kockice kruha i lagano posolite.
- Pržite kruh dok sa svih strana ne dobije zlatnu boju i postane hrskav.
- Salatu složite na tanjure kao podlogu za sastojke (možete je narezati ili ostaviti listove cijele).
- Na salatu poslažite tvrdo kuhana jaja narezana na ploške, parmezan i prepečeni kruh.
- Umiješajte dresing i prelijte preko salate, posolite i popaprite.
- Možete dodati i pržena pileća prsa.
- 200 g matovilca
- 100 g gorgonzole
- 50 g oraha
- 2 naranče
Za preljev:
- 4 žlice maslinova ulja
- sok dvije naranče
Priprema:
- Matovilac očistite i operite.
- Gorgonzolu i dvije oguljene naranče narežite na kockice.
- Pomiješajte matovilac sa sirom, narančama i polovicama oraha.
- Za salatni preljev pomiješajte sok dviju naranči i maslinovo ulje.
- Njime prelijte salatu, sve zajedno dobro promiješajte i poslužite.
- Matovilac možete zamijeniti rikulom ili bilo kojom drugom vrstom zelene salate.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....