Biblioterapija može biti korisna kod anksioznosti, depresije, usamljenosti, problema u ljubavnoj vezi...

Biblioterapija, odnosno terapija čitanjem knjiga ili poetska terapija ili terapeutsko kazivanje priča, oblik je kreativne umjetničke terapije koja uključuje čitanje određenih tekstova ili pričanje priča sa svrhom psihičkog iscjeljenja. Kada se susrećemo sa psihičkim teškoćama, poput anksioznosti ili depresije, ili žalujemo zbog gubitka, ponekad nam može biti teško razumjeti što se događa u našem umu i našem tijelu, osobito ako nemamo iskustava s kojima bismo mogli usporediti stanje kroz koje prolazimo. Cilj je biblioterapije premostiti taj jaz čitanjem odabranih knjiga i priča, odnosno literature koja pomaže u poboljšavanju života, jer čitatelju pruža potrebne informacije, podršku i smjernice.

Individualno i grupno

Koncept čitanja kao načina koji pomaže u olakšavanju procesa ozdravljenja i postizanju terapijskih ciljeva uobičajena je strategija koju koriste mnogi pristupi liječenju. Ono po čemu se biblioterapija razlikuje od ostalih utvrđenih teorija psihoterapije, kao što je kognitivno-bihevioralna, činjenica je da je terapeut obično shvaća kao terapijski pristup pa će je stoga koristiti kao dodatni dio procesa liječenja. Budući da se terapija čitanjem knjiga često koristi kao podrška drugim oblicima terapije, primjerena je i za individualne i za grupne situacije te za ljude svih dobi. Uobičajeno je da terapeut koristi priče u radu s djecom ili adolescentima. U grupnoj terapiji liječenje čitanjem knjiga omogućuje sudionicima da razmjenjuju informacije o svojim shvaćanjima i interpretiranju literature koju su pročitali te o tome kako se ona odnosi na pitanja koja njih muče. Također pomaže poboljšati komunikaciju te potiče dublje razgovore među sudionicima, a time i njihovu povezanost.

Vrste biblioterapije

Postoje različiti oblici biblioterapije koji se mogu koristiti u kliničkim uvjetima, ali i kod kuće ili u knjižnicama.

KREATIVNA BIBLIOTERAPIJA ILI VOĐENO ČITANJE: provodi se izvan institucija, u grupama čiji članovi čitaju određene pjesme i priče, realne ili fiktivne, i potom o njima raspravljaju, što može biti pomoć u različitim teškim situacijama. Takve programe najčešće vode educirani knjižničari.

RAZVOJNA BIBLIOTERAPIJA: koristi se u odgoju i obrazovanju kao pomoć u razvoju, u odgojno-obrazovnim ustanovama, ali i kod kuće, primjerice roditelji se mogu njome poslužiti kada djetetu objašnjavaju što je pubertet.

PROPISANA (KLINIČKA) BIBLIOTERAPIJA: pomoću knjiga za samopomoć, najčešće u kliničkom okruženju, individualno ili skupno, nastoji se osobama s poremećajima ponašanja ili emocionalnim smetnjama pomoći u modificiranju obrazaca razmišljanja, osjećanja i ponašanja.

TERAPIJSKA BIBLIOTERAPIJA: koristi se u kombinaciji s drugim oblicima terapije za rješavanje psihičkih poremećaja. Posljednja dva oblika vode psiholozi i psihijatri.

Iscjeljujuće čitanje

Biblioterapija je dinamična trosmjerna interakcija koja uključuje knjigu, terapeuta i klijenta, tumačenje je profesora Sama Gladdinga sa Sveučilišta Wake Forest u Winston-Salemu u SAD-u. “Terapeut i klijent prvo razmotre područja problema ili stresa u klijentovu životu, potom terapeut klijentu ‘propiše’ priču ili knjigu za čitanje”, opisuje prof. Gladding. Ključno je pritom da knjiga ili priča izravno “pogađaju” klijentovu teškoću kako bi se mogao identificirati s protagonistom. Nakon čitanja terapeut i klijent razgovaraju o tome kako je lik iz djela riješio svoje probleme i o tome koliko su rješenja iz knjige primjenjiva na klijentovu situaciju. “Savjetujemo klijentu knjigu koju će čitati u samoći, mimo seanse, i ta strategija može pomoći u postizanju boljeg uvida u vlastitu unutrašnjost, jačanju empatičnosti i samorazvoju”, navodi bračni i obiteljski terapeut Chad Perman. Tražite li stručnjaka za ovaj oblik tretmana, uvijek provjerite je li educiran za biblioterapiju.

FOTOGRAFIJE: DEIMAGINE GETTY IMAGES

Kako biblioterapija djeluje

Preporučujući beletristiku i publicistiku, kratke priče, poeziju, igrokaze, knjige za samopomoć, terapeut pomaže klijentu da bolje shvati svoj problem zbog kojeg je i potražio stručnu pomoć.

OSOBNI UVID

Biblioterapija olakšava uvid u izazove s kojima se klijent susreće i pomaže u razvijanju strategija za rješavanje najtežih pitanja. Može pomoći i u poboljšavanju razumijevanja i razvijanju samosvijesti.

VIŠE OD TRETMANA

Dogovor o knjizi koju će klijent čitati između susreta s terapeutom zapravo je domaća zadaća koja može olakšati komunikaciju na seansi s terapeutom i povećati motivaciju za učenje. Biblioterapija se može primjenjivati i preventivno, kaže prof. Gladding, jer čitanjem određenih djela ljudi mogu učiti kako se nositi sa životnim teškoćama.

PRUŽA NOVU PERSPEKTIVU

Jedan od najuvjerljivijih razloga za korištenje biblioterapije svakako je to što čitanjem možemo doznati kako drugi ljudi, tj. likovi u knjigama, pokušavaju riješiti probleme slične našima. Kada se identificiramo s likom, fikcionalnim ili stvarnim, posebno na emocionalnoj razini, postajemo sposobni uvidjeti da se problemi ne događaju samo nama, nego da i druge osobe biju svoje životne bitke, katkad vrlo slične onima s kojima se mi suočavamo.

Kada čitanje pomaže

Općenito gledano, čitanje je dobro za svakoga, no ciljana biblioterapija može biti posebno korisna kod nekih stanja. Perman navodi da su to:

● anksioznost

● depresija

● poremećaji prehrane

● zabrinutost zbog egzistencijalnih pitanja, poput usamljenosti, razmišljanja o smislu i besmislu, slobodi, smrti

● problemi u ljubavnoj vezi

● zloporaba droga.

Biblioterapija može biti posebno relevantna za pitanja koja uključuju međuljudske odnose, kao što su kontrola bijesa i društveno primjereno ponašanje ili pak sramežljivost i depresivnost. Pitanja o tome kako se nositi s tugom, odbijanjem ili s gotovo svakim negativnim “izmom” - rasizmom, seksizmom itd. - mogu se također rješavati pomoću biblioterapije, biranjem priča u kojima se glavni likovi suočavaju s tugom ili traumom zbog gubitka voljenih osoba ili pak sa zlostavljanjem zato što su “drugačiji”, kaže profesor Gladding.

Koliko je djelotvorna

Studije pokazuju da biblioterapija može pomoći u liječenju anksioznosti, depresije, poremećaja prehrane itd. Primjerice, revizija ranijih istraživanja otkrila je da je biblioterapija učinkovit dugoročan tretman za odrasle s blagom depresijom - simptomi depresije mogu se pomoću biblioterapije smanjiti u razdoblju od tri mjeseca do tri godine. Istraživanje provedeno online pokazalo je da su knjige za samopomoć učinkovitija pomoć od fikcije kod poremećaja prehrane koje su sudionici doživljavali kao loše za njihovo raspoloženje, samopouzdanje, izgled, prehranu i navike vježbanja. Kreativna biblioterapija pokazala se učinkovitom kao pomoć kod djece u dobi od pet do 16 godina s teškoćama kao što su anksioznost i depresija, agresivnost te problemi s prosocijalnim ponašanjem (briga o drugima, pomaganje, suradnja...).

Deset tjedana biblioterapije provedene na skupini studenata dovelo je do značajnog smanjenja anksioznosti i stresa, percipiranog stresa i osjetljivosti na anksioznost te do podizanja ukupne kvalitete života.

Za koga ipak nije

Biblioterapija može biti korisna ljudima svih dobi i s različitim teškoćama, ali samo ako su voljni čitati i o pročitanome razmišljati i razgovarati. Ne preporučuje se osobama koje:

● ne mogu razlikovati stvarnost od fantazije

● imaju ograničene intelektualne sposobnosti ili probleme s pažnjom

● ne uživaju u čitanju.