Utrka za produženjem životnog vijeka više nije znanstvena fantastika, već stvarnost koja se ubrzano događa sada i pred našim očima. Dugovječnost, ili "longevity", sve je popularniji koncept u modernoj znanosti i filozofiji života. Dok su nekada ljudi dug život smatrali sretnom igrom genetike, danas istraživanja pokazuju da dugovječnost nije samo rezultat nasljednih faktora, već i načina života, prehrane, mentalnog zdravlja i tehnoloških inovacija.
No, što točno stoji iza ovog pojma i tko su stručnjaci koji se bave njegovim istraživanjem? Longevity je multidisciplinarni koncept koji obuhvaća različite pristupe, od prehrane i tjelesne aktivnosti do biotehnologije i regenerativne medicine i koji se odnosi na produljenje ljudskog životnog vijeka uz održavanje visokog stupnja zdravlja i vitalnosti. To nije samo ideja o tome kako živjeti dulje, već i kako živjeti bolje. Danas se obilježava Svjetski dan zdravlja, a mi smo pitali vodeće hrvatske stručnjake u području dugovječnosti da nam otkriju što oni sami prakticiraju za zdravlje i dugovječnost.
Dr. Kruljac: Jedna je stvar ključna
Dr. Ivan Kruljac, specijalist endokrinologije i dijabetologije te osnivač i ravnatelj klinike Solmed, kaže kako je ključan unutarnji mir. Koji svatko od nas postiže sam kroz razne tehnike - bilo psihoterapijom, meditacijom ili molitvom, jer se tako stres iz vanjskog svijeta "odbija" od nas.
- Kad se stres "odbija" od nas, nema prekomjernog lučenja kortizola i naš imunosni sustav radi optimalno. Isto tako trebali bismo održavati zdrav metabolizam s pomoću optimalne prehrane za naš organizam. Zdrav metabolizam znači dovoljno energije i ravnotežu svih hormona koji dirigiraju radom svih naših organa i procesa u organizmu. Dakle, zdrav metabolizam jednako je zdrav organizam - upućuje dr. Kruljac. Ističe i kako je redovita tjelesna aktivnost apsolutno nužna.
- Redovito izlaganje zdravom, "prirodnom" stresu poput tjelovježbe (ili hladne kupke), povećava mišićnu masu i snagu te čeliči svaku stanicu našeg organizma da radi optimalno, što je najbitnija stavka za dugovječnost. Od ove tri točke, rekao bih da je prva najvažnija - unutarnji mir - jer ako je ona zadovoljena, druge dvije često dolaze same po sebi - rekao je dr. Kruljac.
Dr. Gjurić: Jako je bitno dobro i kvalitetno spavati
Na njega se nadovezala i jedna od najpoznatijih hrvatska stručnjakinja za dugovječnost, dr. Jeannette Gjurić, specijalistica anesteziologije, reanimacije i intenzivne medicine te stručnjakinja za tradicionalnu kinesku medicinu i well-aging medicinu. Ujedno je i organizatorica Hrvatskog Longevity simpozija, koji se održava po drugi puta u Zagrebu 12. i 13. travnja. Cilj mu je upravo produbljivanje znanja o dugovječnosti i zdravom starenju.
- Dajem sve od sebe u svakodnevnom životu iako polako osjećam svoje 64 godine. Ali još sam zdrava i ne uzimam nikakve lijekove. Vježbam jogu dva puta tjedno, posebno volim yin jogu jer me jako dobro razgiba. Isto tako dva puta tjedno radim trening pod elektromagnetskom stimulacijom, odnosno EMS trening koji mi daje snagu, a štedi zglobove. Uz to se trudim dovoljno hodati. Svaki dan kuham i jedem puno povrća, ne konzumiram "junk food". Od nedavno idem i na intervalni hipoksijski trening Mitovit aparatom koji izvrsno regenerira cijelo tijelo. To je potpuna novost u našoj regiji, tretman koji je jako popularan u ostatku svijeta. Od suplemenata uzimam probiotike, jer crijevni mikrobiom isto stari. To su omega 3 vegan, magnezij, cink, kolagen i vitamin D. Po potrebi dodajem i drugu fitoterapiju ili suplemente - kaže dr. Gjurić.
Kad bi mogla izdvojiti jednu stvar za zdravo starenje, poručila je kako bi to bio san.
- Jako je bitno da dovoljno i kvalitetno spavamo, u to vrijeme se odvijaju bitni regenerativni procesi u tijelu. Današnji stil života to vrlo često zanemaruje. Zajednice koje imaju kvalitetan socijalni život pridonose dugovječnosti. Čovjek je socijalno biće i treba druge ljude, a ne samo ekrane - kaže.
Dodaje kako je znanstvena zajednica preplavljena radovima na temu longevityja i shvaća da se lako pogubiti u izobilju informacija koje pristižu sa svih strana. Isto tako svakodnevni je marketing nemilosrdan, uvjeravajući nas da je ono najnovije upravo to što nam treba.
- Primjerice, važno je zapamtiti da dodaci prehrani mogu pomoći samo onda ako se držite ostalih preporuka longevity koncepta. Ne mogu dovoljno često ponoviti: uzimajte isključivo one suplemente koje trebate - savjetuje dr. Gjurić.
Dr. Šenjug: Društveni kontakti su zanemareni
Stručnjaci u longevityju se slažu kako se dugovječnost se ne odnosi samo na fizičko zdravlje, već i na mentalno i emocionalno blagostanje. Mentalna otpornost je ključna, pa je tako meditacija, mindfulness i pozitivan pogled na život nešto što bi svakako trebalo uključiti u našu rutinu, jer dokazano smanjuju razinu stresa i produžuju život. Isto tako tehnologija napreduje nevjerojatnom brzinom - danas znamo ono što nismo još do prije godinu dana. Znanstvenici i tehnološke kompanije diljem svijeta ulažu milijarde u otkrivanje načina kako usporiti, pa čak i preokrenuti procese starenja.
- Osim što je dobro za mentalno zdravlje, jako je bitno ostaviti nešto praznog vremena u danu da smo sami sa sobom i sa svojim mislima. Ali to ne treba biti nužno strukturirano, jer ne moramo svaki dio dana ispuniti aktivnostima. Odlično je pustiti da nas misli vode, pa iako nema konkretnih istraživanja o tome, kad naš mozak ne razmišlja aktivno o problemima koje treba riješiti onda nađe bolje rješenje - kaže dr. Maks Luka Šenjug, specijalizant pedijatrije i dio tima Hrvatske udruge za medicinu životnog stila, pod čijom se palicom potkraj tjedna u Splitu održava 3. međunarodni kongres medicine životnog stila. To je zajednica profesionalaca iz područja medicine, nutricionizma, kineziologije i psihologije posvećenih borbi s kroničnim bolestima. Dr. Šenjug dodaje kako je jedna od najvažnijih stvari i svakako onih gdje ima najviše provedenih istraživanja da čovjek ima svoju društvenu strukturu.
- Meni je bitno da imam svoje prijatelje, kolege s kojima dijelim interese. Ta društvena komponenta je možda najviše istražena, ali i najviše zanemarena. Jer realno poznanstva više nisu prijateljstva, nema pravog kontakta - kaže dr. Šenjug i dodaje kako su fizička aktivnost i prehrana također bitna komponenta.
- Upravo tu na scenu stupa biotehnologija koja otvara vrata regenerativnoj medicini - od terapije matičnim stanicama do uređivanja gena s pomoću CRISPR tehnologije, čime se liječe bolesti na staničnoj razini prije nego što se razviju u ozbiljna oboljenja. Umjetna inteligencija, s druge strane, analizira goleme količine podataka kako bi predvidjela zdravstvene rizike, preporučila optimalne terapije i otkrila nove biomarkere dugovječnosti. No, ključni pomak događa se u personaliziranoj medicini. To je pristup koji kaže kako ne postoji jedno rješenje za sve. Na temelju genetskog profila, životnih navika i faktora iz okoline, liječnici danas mogu osmisliti jedinstvene terapije, prehranu i planove prevencije za svakog pojedinca. Sa svim ovim alatima u rukama znanosti, granica između biologije i tehnologije sve je tanja, a dugovječnost nije samo budućnost - ona je već tu.
Kako podržati vlastitu dugovječnost?
Produljenje životnog vijeka ne ovisi samo o sreći i genetici, već ponajviše o našim svakodnevnim odlukama. Integriranjem nekoliko ključnih navika u rutinu, svatko može aktivno pridonijeti vlastitoj vitalnosti i zdravlju, čak i u poznijim godinama.
- Optimizirajte san
Kvalitetan san nije luksuz, već biološka nužnost. Tijekom spavanja tijelo se obnavlja, hormoni dolaze u ravnotežu, a mozak sortira informacije. Spavajte redovito sedam do devet sati, u tamnoj i tihoj prostoriji, bez ekrana prije odlaska na počinak. San direktno utječe na imunološki sustav, metabolizam i mentalno zdravlje.
- Vježbajte pametno i redovito
Tjelovježba nije samoosmišljena kako biste smršavjeli - ona potiče neurogenezu, odnosno stvaranje novih moždanih stanica, povećava inzulinsku osjetljivost, jača kosti, mišiće i srce, te smanjuje rizik od kroničnih bolesti. Idealna kombinacija uključuje:
• Kardio aktivnosti (hodanje, bicikl, plivanje) tri do pet puta tjedno
• Vježbe snage (s utezima ili vlastitom težinom) dva do tri puta tjedno
• Mobilnost i fleksibilnost (istezanje, joga, pilates) svakodnevno
- Uvedite mindfulness i tehnike upravljanja stresom
Kronični stres skraćuje telomere - biološke "kapice" na kromosomima koje određuju duljinu života stanice. Tehnike poput svjesnog disanja, meditacije, boravka u prirodi, vođenja dnevnika i zahvalnosti pomažu regulirati živčani sustav, smanjiti razinu kortizola i povećati otpornost na svakodnevne izazove.
- Jedite dobro za dug život
Umjesto povremenih dijeta, cilj je održiv način prehrane bogat: Povrćem i voćem svih boja (antioksidansi, vlakna), omega-3 masnim kiselinama iz ribe, lanenih i chia sjemenki, fermentiranom hranom za zdravu crijevnu floru (jogurt, kefir, kiseli kupus) i cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i mahunarkama. Izbjegavajte industrijski obrađenu hranu, rafinirane šećere i loše masnoće.
- Redovito kontrolirajte zdravlje - prije nego se pojave simptomi
Preventiva je temelj moderne dugovječnosti. Osim klasičnih laboratorijskih nalaza, sve dostupniji su i testovi za biološku dob, oksidativni stres, genetske predispozicije te hormonsku ravnotežu. Savjetujte se sa stručnjakom o pretragama koje su prilagođene vašem životnom stilu, spolu i dobi.
- Njegujte odnose i socijalne veze
Dugovječni ljudi diljem svijeta imaju jednu zajedničku stvar: snažnu mrežu bliskih odnosa. Bilo da je riječ o obitelji, prijateljima, susjedima ili zajednici, osjećaj pripadnosti i podrške smanjuje rizik od depresije, bolesti srca i demencije.
- Učite cijeli život
Mentalna stimulacija održava mozak mladim. Čitanje, učenje stranih jezika, glazba, društvene igre, pa čak i vođenje razgovora o kompleksnim temama, sve to stvara nove neuronske veze i usporava kognitivno propadanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....