Jutro je pametnije od večeri: Što znanost kaže o mentalnom zdravlju i dobu dana?

‘Jutro je pametnije od večeri. Prespavaj, pa ćeš vidjeti jasnije.‘, samo su neke od dobro nam znanih izreka u hrvatskoj kulturi. Ma koliko god nam parale uši, osobito kad smo u afektu, očito je da imaju smisla, sugerira i nedavno istraživanje.

Povezanost između mentalnog zdravlja i doba dana

Istraživački tim sa Sveučilišta College London analizirao je podatke 49.218 ispitanika anketiranih više puta između ožujka 2020. i ožujka 2022. Studija objavljena u BMJ Mental Health, otkrila je da su ispitanici prijavljivali veću sreću i zadovoljstvo životom te manje depresivnih simptoma ranije tijekom dana. Kako su sati prolazili, mentalna dobrobit ispitanika je opadala, dok su se kasni noćni sati pokazali emocionalno najizazovnijima. Ipak, iako ova otkrića intrigiraju, treba uzeti u obzir da i mentalno stanje osobe također može utjecati na vrijeme odgovora na postavljenu anketu.

Raspoloženje vs. dobrobit

- Mentalno zdravlje i dobrobit možda treba promatrati odvojeno jer iako su povezani, nisu istoznačni pojmovi - rekla je dr. Pamela Rutledge, direktorica Centra za istraživanje medijske psihologije i profesorica te dodala da dobrobit uključuje više od mentalnog zdravlja.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) dobrobit je pozitivno stanje određeno društvenim, ekonomskim i okolišnim uvjetima koje uključuje kvalitetu života te osjećaj smisla i svrhe. U ranijim su se istraživanjima uglavnom proučavale povezanosti s raspoloženjem, a poznato je da je ono privremeno, afektivno stanje. Usporedno s tim, mentalno zdravlje i dobrobit šira su i stabilnija stanja koja uključuju emocionalne, psihološke i kognitivne procjene.

Pratite vlastiti ritam

Stoga, ako se najbolje osjećamo ujutro, znači li to da bismo emocionalno teške teme trebali rješavati tada? Odgovor nije jednostavan. Dr. Rutledge objašnjava da je kasno jutro obično najstabilnije vrijeme za rješavanje problema i racionalno razmišljanje. Sredinom poslijepodneva razina kortizola opada, što može dovesti do pada raspoloženja i mentalnog zamora. Rano navečer, međutim, moglo bi biti bolje vrijeme za emocionalnu obradu i samorefleksiju, poput vođenja dnevnika. Ipak, ako ste netko tko najbolje funkcionira u kasnim večernjim satima, nema potrebe za drastičnim promjenama rutine. Iako postoje fiziološki obrasci koji utječu na raspoloženje tijekom dana, i drugi čimbenici poput razine stresa, društvene podrške ali i sezonskih promjena također igraju ulogu. Stoga, ako se osjećate loše navečer, prespavajte i znajte da novi dan osigurava svježiju perspektivu. Jednako vrijedi i za opciju ako ste noćna ptica, riješite problem i mirno spavajte. Umjesto da se prisiljavate na raspored koji vam ne odgovara, ističe Routledge, fokusirajte se na razumijevanje vlastitih ritmova i prilagođavanje koje najbolje podržava vašu dobrobit.