Mislite da vam je raspoloženje najbolje u petak ili vikendom navečer? Ma kakvi...

Jutro je pametnije od večeri, kaže poslovica, a znanost tvrdi da je i veselije od večeri. Tako su barem pokazali rezultati studije o raspoloženju znanstvenika s University Collegea u Londonu, objavljeni u časopisu BMJ Mental Health. U istraživanju su analizirani podaci UCL COVID-19 Social Study, grupne studije započete u ožujku 2020. i nastavljene sve do ožujka 2022., u koju je bilo uključeno gotovo 50 tisuća odraslih osoba. Cilj znanstvenika bio je istražiti je li doba dana povezano sa stanjem mentalnog zdravlja, srećom, tjeskobom, zadovoljstvom i usamljenošću. Osim toga, htjeli su otkriti i variraju li te povezanosti ovisno o danu u tjednu, godišnjem dobu i godini. Sudionicima su podijeljeni upitnici koji su znanstvenicima omogućili da prikupe gotovo milijun odgovora na pitanja poput "Koliko si bio zadovoljan svojim životom?" i "U kojoj mjeri si smatrao da je ono što si radio u životu vrijedno pažnje?". U analiziranju rezultata uzeti su obzir faktori poput životne dobi zdravstvenog stanja i radne aktivnosti osoba.

Kada se ljudi osjećaju najsretnije

Znanstvenici su otkrili da se ljudi općenito osjećaju sretnije i zadovoljnije odmah nakon buđenja. Raspoloženje se potom kvari tijekom prijepodneva, s laganim poboljšanjem poslijepodne i doslovno strmoglavljuje oko ponoći. Sreća, zadovoljstvo i procjena vlastite vrijednosti bili su na najvišoj razini u ponedjeljak te viši u petak u odnosu na nedjelju. Jedino kod parametra usamljenosti nije bilo varijacija tijekom tjedna. Što se tiče godišnjih doba, uočen je njihov jasan utjecaj na raspoloženje. Ljeti su ispitanici imali najnižu razinu simptoma depresije, anksioznosti i usamljenosti i najvišu razinu sreće, zadovoljstva i osjećaja ispunjenosti.

Uloga biološkog sata

Iako su naglasili da je riječ o opservacijskoj studiji, te da stoga nije bilo moguće odrediti uzročno-posljedične veze, znanstvenici kažu da bi se varijacije mentalnog zdravlja tijekom dana mogle objasniti fiziološkim promjenama povezanim s biološkim satom.

- Na primjer, kortizol, hormon koji regulira raspoloženje, motivaciju i strah, doseže vrhunac ubrzo nakon buđenja, a vrijednosti su mu najniže prije odlaska na spavanje – objasnili su. Razlika između dana godišnjih odmora i vikenda mogla bi biti posljedica faktora poput slijeda dnevnih aktivnosti koje su različite na godišnjem odmoru i tijekom vikenda.

Problematični faktori

Moguće je i da je trenutak u kojem su sudionici studije odlučili popuniti upitnike imao utjecaj na ispitanike. Jednako kao i ciklusi sna, zemljopisna širina ili vremenske prilike, sve faktori koji bi mogli imati utjecaj na odgovore ispitanika. Dr. Feifei Bu, s Odjela za bihevioralne znanosti UCL-a rekla je da njihovi rezultati sugeriraju da je, u prosjeku, mentalno zdravlje najbolje ujutro, a najgore u ponoć.

- Ipak, ta shema bi mogla biti odraz doba dana u koje su ispitanici odlučili odgovarati na pitanja, više nego direktna posljedica doba dana. Na primjer, osobe koje se ionako osjećaju bolje ujutro, mogle bi biti sklone ispunjavati upitnik u tom trenutku. Iako su ovi rezultati zanimljivi, trebalo bi ih potvrditi drugim studijama u kojima bi se vodilo računa o tom mogućem utjecaju - zaključila je.