Zašto se neki razbole čim prestanu raditi: Terapeutkinja donosi pet savjeta kako to spriječiti

Jedna klijentica, koja je godinama radila bez pravog predaha, konačno je odlučila uzeti deset dana odmora i otići na more. Iako je prvi dan osjetila olakšanje, već sljedeći dan pojavila se blaga nelagoda i dosada. Misli su joj se brzo vratile na posao - na zaostale zadatke, nadolazeće rokove i pitanja o tome kako će njezin tim funkcionirati bez nje. Kao visokopozicionirana djelatnica, osjećala je odgovornost i teško se prepuštala odmoru.

Opuštanje i odmor se ubrzo pretvorio u nelagodu

SHUTTERSTOCK

Trećeg dana pojavili su se prvi simptomi: glavobolja, slabost, nesanica, a ubrzo i povišena temperatura. Njezino tijelo, iscrpljeno dugotrajnim stresom, nije se moglo naglo prebaciti u stanje mirovanja. Po povratku u Zagreb, na preporuku prijateljice, potražila je psihološku pomoć kako bi razumjela što se zapravo događa - jer, kako je rekla, "ovo nije prvi put".

Zašto se neki razbole kada se napokon opuste?

Fenomen razbolijevanja tijekom odmora nije rijedak. Uzroci mogu biti različiti - psihološki, biološki i socijalni. Osobe koje žive pod stalnim stresom često ne primjećuju koliko su iscrpljene sve dok se ne zaustave. Kada se tijelo napokon opusti, imunitet može naglo pasti, iscrpljenost izaći na površinu, a simptomi bolesti se pojaviti.

Da bismo razumjeli i spriječili ovaj obrazac, važno je razmotriti sljedeće čimbenike:

1. Psihološki čimbenik: Kad mozak konačno popusti

• Adrenalinski udar: Tijekom kroničnog stresa tijelo je stalno u stanju „bori se ili bježi“. Adrenalin i kortizol održavaju nas budnima i „na oprezu“. Kada se stres zaustavi, tijelo popušta - a imunitet pada.
• Sindrom opuštanja: Kad osoba konačno dođe u stanje mirovanja, može doživjeti nagli "pad", pri čemu tijelo, koje je do tada ignoriralo umor, sada izražava iscrpljenost kroz bolest.

2. Biološki čimbenik: Kako stres utječe na imunitet?

• Osjetljivost organizma: Dugotrajni stres remeti imunološki sustav. Kortizol smanjuje otpornost na infekcije, pa postajemo podložniji bolestima čim popusti vanjski pritisak.
• Biokemijska neravnoteža: Tijekom stresa raste broj slobodnih radikala, koji mogu potaknuti upalne procese. Kad se stres povuče, tijelo može burno reagirati upravo kroz te upale.

3. Socijalni čimbenik: Odmor kao nepoznat teritorij

• Nespremnost na mirovanje: Ako nismo navikli na redovite pauze, stanje opuštenosti može izazvati nelagodu ili čak tjeskobu, što se može manifestirati i fizičkim simptomima.
• Društveni pritisak: U kulturi stalne produktivnosti, neaktivnost se često percipira kao slabost. To može izazvati osjećaj krivnje i napetost, čak i tijekom odmora.

Važno je reagirati na simptome iscrpljenosti

SHUTTERSTOCK

Što učiniti kad odmor iscrpljuje?

Ako se simptomi poput nesanice, umora i slabosti nastave i nakon povratka s odmora, korisno je poduzeti sljedeće korake:

1. Medicinska obrada (uz konzultaciju s obiteljskim liječnikom)

• Krvna slika i osnovni nalazi: hemoglobin, elektroliti, šećer, TSH, vitamin D i B12 – otkrivaju moguće nutritivne deficite i hormonske disbalanse.
• Procjena hormona stresa i štitnjače: kortizol, funkcija nadbubrežnih žlijezda i štitnjače.
• Procjena spavanja: ako je nesanica kronična, može se razmotriti polisomnografija radi otkrivanja apneje ili drugih poremećaja spavanja.

2. Psihološka procjena i podrška

• Analiza razine stresa i njegove povezanosti s nesanicom i umorom.
• Procjena anksioznosti i depresije, posebno ako postoje osjećaji bezvoljnosti i manjak motivacije.
• Terapeutski rad na emocionalnim blokadama - osvještavanje potisnutih briga i razvijanje zdravijih obrazaca suočavanja.

3. Proučavanje životnog stila i odnosa

• Analiza radnih i obiteljskih odnosa - prepoznavanje izvora kroničnog pritiska.
• Uvođenje balansa između poslovnog i privatnog – postavljanje jasnih granica i vremena za sebe.

4. Usklađivanje biološkog ritma

• Zdrave navike spavanja: redovit odlazak na spavanje, izbjegavanje ekrana prije spavanja, izlaganje dnevnom svjetlu.
• Poticanje prirodne regulacije melatonina, hormona odgovornog za san.

5. Prehrambene prilagodbe

Uravnotežena prehrana i ciljano nadopunjavanje nutrijenata, posebno vitamina D, B12, željeza i magnezija. Prije uzimanja dodataka preporučuje se provjera statusa nutrijenata iz krvi kako bi se suplementacija prilagodila stvarnim potrebama.

Učite odmarati i više se posvetite sebi

Važno je osvijestiti da nitko nije nezamjenjiv. Poslovni procesi nastavit će se i bez našeg stalnog nadzora. Ako svoj identitet gradimo isključivo na profesionalnim uspjesima, riskiramo da u trenucima zastoja doživimo prazninu i gubitak vlastite vrijednosti.

Život nije samo popunjen raspored i ispunjeni ciljevi. Sastoji se i od spontanosti, smijeha, druženja, tišine, njege i pažnje prema sebi. Naučiti istinski odmarati - bez osjećaja krivnje - postaje sve važnija vještina u svijetu koji neprestano traži više.

Ključ zdravlja: Uzimanje vremena za sebe i stvaranje ravnoteže

Važno je razumjeti da odmor nije samo fizička pauza, već i prilika za duboko povezivanje sa sobom. Ako ne radimo na sebi i svom unutarnjem balansu, odmor može postati trenutak kada naše tijelo i um napokon pokazuju posljedice neprestanog stresa. Ovaj fenomen nas podsjeća na to koliko je važno usmjeriti pažnju na vlastito zdravlje, kako fizičko, tako i emocionalno. Svaka promjena, ma koliko mala bila, može imati snažan utjecaj na naše dobrostanje.

Pozivam vas da prepoznate trenutke u kojima ste preopterećeni i ne čekate da vas iscrpljenost natjera na promjenu. Počnite raditi na sebi već sada - prepoznajte vlastite granice, osvježite svoje navike, izbalansirajte privatni i poslovni život. Svaka sitna promjena vodi ka većem zdravlju i unutarnjoj ravnoteži.

Preuzmite kontrolu nad vlastitim životom i osigurajte prostor za pravi odmor - onaj koji neće biti samo fizički, nego prije svega i emocionalni. Neka vam ovo bude podsjetnik da ste vi ključna osoba u svom životu te da je kvalitetno življenje nešto na čemu možete raditi svaki dan.