Navike koje imaju emotivno stabilni i jaki ljudi - zaista ih vrijedi usvojiti!

Emotivno stabilni i jaki ljudi su osobe koje su u stanju izdržati veliki pritisak, gledati ispred prepreka i nastaviti se boriti za svoje ciljeve. Oni su u stanju konstantno učiti iz svojih grešaka i kroz njih izvući pouke, održati mirnoću kada su pod pritiskom i oduprijeti se negativnim mislima i osjećajima.

Jeste li emotivno stabilni i jaki?

Jeste li se ikada osjećali kao da su vas vaše emocije preplavile? Kao da je vaše raspoloženje nestalno i nepredvidivo? Da nemate moć upravljanja nad sobom zbog onoga što se oko vas događa?

Ako je tako, vjerojatno biste željeli da se osjećate malo manje prepušteni na milost i nemilost vanjskim događajima - da ste sposobni ostati hladni i mirni bez obzira na to što se događa okolo vas..

Naravno, nema ništa loše u osjećanju bilo kakvih emocija. Poželjno je da ih osjetimo i da ih ne potiskujemo. I normalno je da naše emocije variraju. Ali, neki ljudi mogu kontrolirati svoje emocionalne reakcije bolje od drugih, donosi portal ekreator.hr.

I dok postoji mnogo razloga zašto je to tako - od genetike i odgoja do toga koliko ste spavali sinoć - evo što je najvažnije: Sposobnost da budemo jaki u suočavanju s teškim emocijama često se svodi na bolje navike.

U nastavku pročitajte navike koje možete naučiti, a koje će vam pomoći da postanete emocionalno snažniji.

1. Razmišljajte o svom razmišljanju

Točnije, to je sposobnost da budete svjesni i procijenite što se događa u vašem vlastitom umu - misli, emocije, uvjerenja, raspoloženja, očekivanja, samogovor, itd. Većinu vremena naši su umovi na autopilotu, stvari se događaju i mi na različite svakidašnje situacije ne odgovaramo, već reagiramo:

Supružnik vas je ružno pogledao, pa ste uzvratili zlobnim komentarom. Vaš šef šalje pasivno-agresivni e-mail na koji ne znate kako odgovoriti, pa sebi odvlačite pažnju na Facebook.

Bolno staro sjećanje iskoči u vaš um i vi završite izgubljeni u razmišljanjima i žaljenju. Što više ignorirate vlastiti um, to više vaša ponašanja postaju reakcije, a ne izbori. A to dovodi do velike emocionalne nestabilnosti i stresa:

Ako je vaš automatski samogovor katastrofalizirati negativne događaje i prijeći ravno na najgori mogući scenarij, cijelo vrijeme ćete se osjećati prilično tjeskobno.

Ako je vaš zadani odgovor na kritiku uzvratiti, bit ćete prilično frustrirani i ljuti cijelo vrijeme.

Ako je vaša zadana interpretacija negativnih događaja kritiziranje samog sebe i internalizacija stvari, završit ćete s puno srama i lažne krivnje.

S druge strane, ako možete naučiti zastati i promatrati što vam se događa u umu, dajete si priliku da djelujete namjerno i svrhovito. Prestanite pokušavati kontrolirati svoje emocije i umjesto toga naučite biti znatiželjni u vezi s njima.

2. Kontroliranje i preusmjeravanje pažnje

Većina ljudi provodi svoje vrijeme razmišljajući o onome što im privuče pažnju. Bilo da se radi o skrolanju na društvenim mrežama ili maštanju o novom automobilu, naši umovi se lako povuku s jedne stvari na drugu, često s vrlo malo promišljanja s naše strane.

Evo u čemu je problem: Sadržaj vaših misli određuje sadržaj vaših raspoloženja.

Razmislite o tome:

• Ako ste uvijek zabrinuti za budućnost, osjećat ćete se prilično tjeskobno.
• Ako uvijek razmišljate o greškama iz prošlosti, bit ćete prilično posramljeni.
• Ako uvijek razmišljate o tome kako vam je učinjena nepravda, bit ćete prilično ljuti.
• Ako želite promijeniti kako se osjećate emocionalno, morate promijeniti ono o čemu provodite svoje vrijeme razmišljajući.

Nažalost, ovo može biti teško:

• Kada ste uhvaćeni u spiralu briga, može biti teško ponovno usredotočiti svoj um na posao.
• Kad ste zapeli u razmišljanju o nekoj uvredi protiv vas, teško je biti prisutan s osobom koja sjedi pokraj vas.
• Kad ste zarobljeni u opsjednutosti onim što osjećate, teško je nešto poduzeti u vezi stvari za koje znate da će vam pomoći da se osjećate bolje.

Kako biste se oslobodili beskorisnih obrazaca razmišljanja - i bolnih osjećaja koje oni proizvode morate naučiti kontrolirati svoju pažnju. Vaša sposobnost da kontrolirate svoju pažnju je mišić. Ako ga ne vježbate, ostat će slab. To znači da će vaše raspoloženje i emocije biti prepušteni na milost i nemilost svemu što vam padne na pamet.

3. Samosuosjećanje

Samosuosjećanje je pomalo tehnički izraz za vrlo jednostavnu ideju: Kad vam je teško, ponašajte se prema sebi kao prema dobrom prijatelju. Većina nas ima tu čudnu naviku da sami sebe tučemo i budemo pretjerano samokritični kad god pogriješimo. Ovo je posebno ironično jer smo, u isto vrijeme, obično nevjerojatno suosjećajni i puni razumijevanja kada drugi ljudi pogriješe.

Nažalost, većina nas je tijekom odrastanja naučila da je “tajna” uspjeha i sreće u životu biti strog prema sebi. Poput oštrog narednika koji viče na svoje nove regrute, pogrešno učimo da strogi prema sebi sprječavaju neuspjehe. Osim što to zapravo nije istina. Većina ljudi uspije unatoč samoosuđivanju, a ne zahvaljujući njemu. I zapravo, većina ljudi mogla bi biti daleko učinkovitija i daleko sretnija kada bi se prestali grditi za svaki neuspjeh ili pogrešan korak. Jer kada sami sebe grdite jer ste pogriješili, samo dodajete više bolnih emocija i stresa izvornoj frustraciji ili tuzi koja dolazi uz pogreške.

Ako želite izbjeći ove skokove i spirale bolnih emocija, naučite prakticirati samoosjećanje umjesto samoosuđivanja.

4. Emocionalna tolerancija

Velik dio emocionalne snage uključuje učenje boljih načina reagiranja na teške emocije i raspoloženja kako ne bismo eksplodirali i bili izvan kontrole. Ali početni teški osjećaji često su neizbježni: Bez obzira na to koliko suosjećajni bili, pravljenje pogrešaka i dalje boli i vjerojatno će dovesti do određene količine krivnje ili srama.

Bez obzira na to što ste svjesni svojih bolnih emocija, one će i dalje boljeti kad se pojave nenajavljene.

Bez obzira na to koliko ste dobri u upravljanju svojom pažnjom, ipak ćete s vremena na vrijeme zapeti u brizi, a to će dovesti do tjeskobe.

Sve to znači da morate moći nastaviti sa životom unatoč tome što se osjećate loše. Baš kao što trkač mora moći nastaviti trčati unatoč osjećaju umora ako želi završiti utrku, i vi morate moći živjeti svoj život unatoč teškim emocijama.

Jer zapravo, koja je alternativa?

Ne možete čekati da obavite važne stvari u svom životu dok se ne osjećate savršeno. To je recept za kronično odugovlačenje i žaljenje. Ali činiti čak i male stvari kada se emocionalno loše osjećamo teško je, nema sumnje. Trik je u tome da izgradite svoju emocionalnu toleranciju. Jedini način na koji trkači mogu izdržati tako dugo iako su umorni i u bolovima je taj što su izgradili svoju toleranciju i snagu. Počeli su trčati nekoliko kilometara dok nisu ojačali, zatim su povećavali kilometražu kako su postajali jači i tako dalje.

Emocionalna tolerancija djeluje na isti način. Dakle, sljedeći put kad vas pogodi teška emocija, umjesto da se zapitate: ‘Kako da se ne osjećam tako loše?‘ zapitajte se: ‘Kako ovo mogu iskoristiti kao priliku da poboljšam svoju emocionalnu toleranciju?‘

VIŠE O OVOJ TEMI ČITAJTE OVDJE.