E. coli u djetinjstvu okidač za rak crijeva kod mladih? Dr. Mušterić: ‘Ovaj bi korak mogao biti prekretnica u prevenciji‘

Rezultati nove studije, prema kojima bi okidač za epidemiju raka debelog crijeva među mladim ljudima mogla biti zaraza bakterijom E. coli u dječjoj dobi, proteklih su dana bili tema u svim medijima. Što i ne čudi s obzirom na činjenicu da kolorektalni karcinom, koji se dugo smatrao bolešću starije životne dobi, sve češće pogađa ljude u 20-im, 30-im i 40-im godinama života, a dosad se tome nije znao uzrok. No, znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta San Diego, analizirajući DNK mladih pacijenata oboljelih od raka debelog crijeva, otkrili su jedinstvene genetske promjene za koje se čini da povećavaju rizik za razvoj tumora. U tumorima pacijenata mlađih od 40 godina detektirali su i tragove kolibaktina, toksina koji se povezuje s rakom, a koji proizvode određeni sojevi bakterije E. coli. Zamolili smo našeg stručnjaka, dr. Gorana Mušterića, subspecijalista onkološke kirurgije da prokomentira rezultate ove studije te pojasni u čemu je njezina važnost i koliko smo daleko od nekih novih metoda probira i prevencije raka debelog crijeva među dječjom populacijom s ciljem da se spriječi razvoj raka u mladoj dobi i izbjegne njegova kasna dijagnoza, u već poodmaklom stadiju, što je čest slučaj upravo kod karcinoma u osoba mlađih od 40. godina.

Bolest kod mladih prolazi ispod radara

- O bakteriji E. coli i genotoksinu kolibaktinu priča se već 20 godina. Ono po čemu je ova studija zanimljiva jest to što je u zadnjih pet godina došlo do saznanja da imamo povećanu incidenciju pojavnosti kolorektalnog karcinoma kod ljudi mlađih od 50, pa čak i mlađih od 40 godina. Pedeset posto tih ljudi koji obole u mladoj dobi nemaju nikakvu genetsku predispoziciju, što znači da nemaju nikoga u obitelji s Lynch sindromom ili obiteljskom polipozom kolona. To su dva nasljedna oblika bolesti kod kojih imate šansu da razvijete karcinom debelog crijeva kroz život, u jednom slučaju 100 posto, a u drugom negdje od 60 do 80 posto. Isto tako, polovina tih bolesnika nema nikoga u obitelji tko je imao karcinom debelog crijeva. I to je problematično zato što ti ljudi onda nisu zahvaćeni nikakvim programom probira ni preventivnim pregledima. Oni će razvijati karcinom u mladoj dobi, a mi to nećemo znati sve dok ne dobiju nekakvu simptomatologiju i kliničku manifestaciju, a to najčešće bude problematično jer se bolest otkrije u poodmaklim stadijima, trećem i četvrtom, kada su šanse za izlječenje i preživljenje znatno manje - kaže dr. Mušterić dodajući da težinu i značaj ove studije vidi u tome što otvara put mogućnosti da se kod mlađih ljudi bolest detektira u ranijoj fazi, odnosno da se detektira jesu li bili izloženi tom kolibaktinu.

Problem je kolibaktin

Najčešći izvor zaraze bakterijom E. Coli je nedovoljno termički obrađena mljevena junetina, ali i zeleno lisnato povrće, poput zelene salate i špinata, također su među glavnim krivcima jer do njihove kontaminacije dolazi na poljima putem zaražene vode ili kontakta sa stokom. Sirovo mlijeko i ostali nepasterizirani mliječni proizvodi također predstavljaju rizik, jednako kao i sirovo voće i povrće, poput jabuka i krastavaca te naročito razni izdanci koji predstavljaju savršen, topao i vlažan ambijent za razmnožavanje bakterija. Infekcija E. Coli moguća je i putem kontaminirane vode koja se može koristiti za navodnjavanje polja ili čišćenje kuhinjske opreme, a loša higijena u kuhinji može doprinijeti njezinom prijenosu na hranu, poput piletine, ali i drugih namirnica. No, kako kaže naš sugovornik, Escherichia coli je bakterija koja je ubikvitarna, što znači da je prisutna u crijevima svakog čovjeka.

- Naravno, postoje različiti sojevi te bakterije i ne uzrokuju svi bolest. To su najčešće oportune vrste bakterije, a to znači da će, ako imamo nekakav pad imuniteta ili imunokompromitiranost, one izazvati nekakve crijevne kliničke simptome praćene proljevima, bolovima, grčevima ili, još češće, urinarne infekcije. Neki od tih sojeva, poput pks+ E. coli, proizvode genotoksin koji se zove kolibaktin. Taj toksin se veže na stanice crijevnog epitela i uzrokuje mutacije, a najčešće se povezuje s mutacijama APC gena, a to je adenomatozni i polipozni kolongen. Pojednostavljeno, ako imamo mutaciju u tom genu, onda imamo i razvoj karcinoma debelog crijeva - ističe dr. Mušterić.

Napominje i da kolibaktin uzrokuje mutacije, a bilo kakva mutacija u genomu ostavlja mutacijske potpise ili biljege.

- U ovoj studiji oni su našli u 11 različitih zemalja, na četiri kontinenta, kod 981 bolesnika da su ti mutacijski biljezi čak do 3,5 puta više zastupljeni kod bolesnika mlađih od 40 godina nego kod onih starijih od 70. I upravo po tome je ova studija važna jer su sami autori naveli da su si dali u zadatak da kroz sljedeće dvije do tri godine pronađu nekakav neinvazivni test, najlakše bi možda bilo test analize stolice na prisutnost kolibaktina ili nekakvu detekciju toksina u krvi, koji bi se onda mogao provoditi kod mladih ljudi - kaže dr. Mušterić.

Preventivni probiotici i cijepljenja djece su bliska budućnost

Teorija je, kaže naš sugovornik, da se kod mladih ljudi te bakterije koje proizvode kolibaktin javljaju već u ranom djetinjstvu, da ljudi jednostavno dođu nekako u kontakt s njima u prvih 10 godina života. Tu mi kao roditelji ne možemo ništa jer infekcija može proći i bez simptoma, a djeca je mogu pokupiti bilo gdje, primjerice kad se igraju u parku.

- Ako u ranom djetinjstvu imate nekakav kontakt s tom bakterijom, koji je klinički asimptomatski, znači bez ikakvih simptoma zaraze, onda mi to ne možemo znati niti poduzimati preventivne mjere. Upravo zato bi bili važni ti testovi na prisutnost kolibaktina. Također, teza autora je da bi se u nekoj skorijoj budućnosti moglo djelovati recimo cjepivom ili određenim probioticima. Primjerice da se radi probir djece školske dobi, napravi se test da se vidi jesu li bili u kontaktu s bakterijom koja proizvodi toksin kolibaktin i ako jesu, da se onda to određenim probioticima ili cijepljenjem suzbije. To je teorija koja je dosta obećavajuća i ima smisla - smatra dr. Mušterić koji vjeruje da bi se u razvijenim zemljama to moglo početi provoditi već za tri do pet godina.

Napominje da je glavni cilj detektirati te ljude u što ranijoj fazi, prije no što se bolest razvije, kako bi ih se moglo kontrolirati i kako bi oni na vrijeme mogli obavljati preventivne preglede.

Poražavajuće brojke

Zadnjih 30 godina incidencija kolorektalnog karcinoma u ljudi mlađih od 50 godina raste od 2-3 posto godišnje, kaže naš stručnjak.

- Mi svake godine imamo 2-3 posto više oboljelih mlađih od 50 godina, a polovica njih nije obuhvaćena nikakvim ranijim pregledima zato što nemaju nikoga oboljelog u obitelji i nemaju genetski dokazan nekakav nasljedni sindrom. Zato ova studija ima težinu u smislu toga da se obrati pozornost upravo na taj soj bakterije u nekoj ranijoj životnoj dobi i da ljudi koji su bili izloženi toj bakteriji i tom toksinu budu obuhvaćeni preventivnim pregledima te da se tako onda spriječi razvoj bolesti u ranijoj životnoj dobi - kaže dr. Mušterić još jednom napominjući da ljudi u mlađoj dobi u trenutku dijagnoze većinom imaju uznapredovalu bolest, nažalost često već i s udaljenim metastazama.

I dalje moramo paziti na životne navike

Studija je donekle promijenila i način na koji gledamo na rak. Svi smo mislili da su uzrok raka neke naše navike u odrasloj dobi, poput toga da se ne krećemo, nezdravo hranimo, pušimo i slično, a sada se pokazalo da postoji i neki drugi okidač koji možemo unijeti u sebe u djetinjstvu, a da toga nismo ni svjesni.

- Niti za jedan od tih čimbenika pojedinačno nećete naći uzročno-posljedičnu povezanost s razvojem karcinoma. Ali sve skupa, kad se gleda multifaktorijalno, bolesnici koji obolijevaju od karcinoma debelog crijeva najčešće jedu puno crvenog mesa, mesne prerađevine, termički obrađeno meso, puno sjede i pretili su. To i dalje sve stoji, i dalje treba mijenjati životne navike. Dokazano je da obolijevaju ljudi s određenim životnim navikama. Nigdje nećete naći studiju koja to decidirano povezuje, ali kad pogledate statistiku, kad gledate bolesnike koji su obolijevali od karcinoma debelog crijeva, to im je zajedničko. A isto tako je i kolibaktin - kaže dr. Mušterić.

Zatvor nije šala

Pojašnjava i zašto su prehrana, kretanje i sve ostalo i dalje jako važni. Razlog je to što se upravo kod ljudi koji su pretili, koji se slabije kreću i neodgovarajuće hrane toksini i otpadne tvari u crijevima zadržavaju danima.

- Ako se svi ti toksini zadržavaju danima unutar crijeva, onda je crijevna sluznica duže vremena izložena njima, pa i kolibaktinu o kojem je riječ u ovoj studiji. A kroz duži period ti toksini imaju više vremena djelovati loše na crijeva i crijevni epitel te stvarati određene mutacije. Zato je bitno mijenjati prehranu, unositi dovoljno tekućine, jesti puno voća, povrća, hranu koja obiluje vlaknima, zato da peristaltika crijeva radi svoj posao i da svakodnevno imamo normalne stolice, a ne da smo konstipirani – upozorava dr. Mušterić.

Crne prognoze

Ova nova studija je zapravo pokazala da upravo ono što nas najviše zabrinjava, a to su mladi bolesnici, čiji porast imamo evidentiran posljednjih pet godina, da baš oni imaju izražene te mutacijske biljege i to je dosta bitno, smatra naš sugovornik. A razlog zašto bi nas sve trebala zanimati rezultati te studije su podaci o zabrinjavajućem porastu broja slučajeva kolorektalnog karcinoma među mladima i to ne samo "tamo negdje" drugdje u svijetu, nego i kod nas.

- Kad je riječ o broju mlađih osoba oboljelih od kolorektalnog karcinoma u Hrvatskoj, imamo podatke koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Biltenu za 2022. godinu. Prema njima je bilo ukupno 3.863 bolesnika s novodijagnosticiranim karcinomima debelog crijeva, a od toga ih je 312 mlađih od 50 godina. Za usporedbu, godinu ranije mlađih od 50 je bilo oko 250, što znači da je povećanje značajno. Taj trend o kojem sam govorio, da zadnjih 30 godina svake godine imamo dva do tri posto više oboljelih koji su mlađi od 50. godine, nažalost se nastavlja - kaže dr. Mušterić napominjući da ni projekcije za budućnost nisu nimalo ružičaste.

- Predviđanja za 2030., znači za sljedećih pet godina, su da će do tada biti čak 22 posto slučajeva oboljelih mlađe dobi naspram devet posto koliko ih je bilo prije, a to je zapanjujući porast i tu se opet vraćamo na to da 50 posto tih bolesnika neće biti zahvaćeno nikakvim pregledima u ranijoj dobi, što je velik problem - kaže dr. Mušterić koji je spomenuo i dodatni problem u Hrvatskoj, a to je loš odaziv na preventivne preglede kolonoskopije.

- Nama se odaziv kreće negdje od 15-20 posto, dok je primjerice u susjednoj Sloveniji odaziv 70 posto te su oni u zadnjih pet godina smanjili pojavnost kolorektalnog karcinoma za 20 posto. Isto tako, mi smo, nažalost, i najdeblja nacija u EU, što je zastrašujuće pogotovo što se tiče djeca i adolescenata. Tako da opet se vraćamo na one životne navike i odazivanju preventivnim pregledima kao temeljima prevencije - zaključuje dr. Mušterić.