Imate više od 50, visok tlak, dijabetes ili često gledate u ekrane? Dr. Mitrović: Ovi dodaci pomažu vašim očima

Danas više od dvije milijarde ljudi pati od nekog oblika poremećaja vida, a 25 posto tih poremećaja moglo bi se spriječiti ili bi se mogla usporiti njihova progresija uzimanjem nekog od suplemenata, promjenom načina života i načinom prehrane. Koji dodaci prehrani zaista pomažu zdravlju očiju, kome se savjetuju i koliko dugo? Mogu li nas antioksidansi zaštititi od glaukoma i kratkovidnosti, a vitamin E od staračke mrene? Pitali smo mr. sc. Sanju Mitrović, dr med., specijalisticu oftalmologije.

Što bismo trebali uzimati i koliko

- Svi pacijenti koji imaju neki od rizičnih faktora, a to je šećerna bolest, povišena tjelesna masa, visok krvni tlak, stariji su od 50 godina, svakodnevno ne jedu dovoljno voća i povrća, pušači, trebali bi uzimati kombinaciju suplemenata u svakodnevnoj prehrani. Tu je na prvom mjestu vitamin C od 500 miligrama, vitamin E 400 jedinica, zatim omega 3 masne kiseline, lutein, zeaksantin, i cink i bakar. Teško ih je unijeti isključivo prehranom jer ih je naprosto nemoguće pojesti u jednom danu, i zbog toga onima koji su u nekoj od rizičnih skupina preporučujemo suplementaciju s marketinški dostupnim proizvodima tzv. vitaminima za oči koje mogu nabaviti u ljekarnama - kaže dr. Mitrović.

Koja hrana pomaže

Neovisno o tome, dodaje dr. Mitrović, u našoj prehrani važan je dobar izbor voća i povrća te se svakako treba potruditi više ih jesti.

- Provitamin A nalazimo u žutom, narančastom i zelenom voću i povrću. Povrće bogato beta karotenom je mrkva, žuta paprika, buća, kelj, blitva, radić, žuta muškatna tikva, peršin i vlasac. Voće bogato beta-karotenom je marelica (četiri sušene marelice dnevno zadovoljavaju naše potrebe za ovim vitaminom), dinja, banana, breskva, mandarine, mango, suhe šljive, sušeni šipak, smokve (zelene i zrele). Prirodni sokovi marelice, naranče, breskve i rajčice također su bogati beta-karotenom. Voće i povrće koje sadrži beta-karoten može se kuhati za razliku od onog koje sadrži vitamin C koji je termolabilan i kuhanjem se djelomično uništava (inaktivira). Vitamin A nalazimo i u ribljem ulju, skuši, srdeli, lososu, tuni, siru, ali pritom ne treba pretjerivati, jajima. Vitamin C se može pronaći u citrusima, paprikama, crnom ribizu i ostalom bobičastom voću, kupusu, špinatu, kelju, brokuli i prokulicama, jagodama. Vitamin E u orašastim plodovima, hladno prešanom ulju, avokadu, lososu, mangu, kiviju. Vitamin B skupine u tamnozelenom povrću, lososu, jetrici, jajima, mlijeku, govedini, školjkašima, bijelom mesu, mahunarkama, jogurtu - objasnila je dr. Mitrović.

- Svakako je dobro da se svatko posavjetuje s liječnikom obiteljske medicine ili sa svojim oftalmologom koji su to vitamini za oči koji bi oni trebali uzimati kako bi spriječili razvoj katarakte i ostalih bolesti na prednjem i stražnjem segmentu oka - kaže dr. Mitrović.

Utjecaj ekrana na oči

S obzirom na to da smo danas sve više izloženi gledaju u ekrane, od mobitela, kompjutora i televizora, i to još od najranije dobi, oftalmologinja je objasnila koliko to može biti štetno za zdravlje.

- Već sad imamo posljedice, a utjecaj ekrana praktički je nemoguće zaustaviti. Jedino na što mi sami možemo utjecati je smanjiti vrijeme koje provodimo ispred različitih ekrana i uzimati dodatke prehrani. Na prvom mjestu je pravilna prehrana, da jedemo puno srdela, skuša, orašastih plodova (lješnjake, bademe), mrkvu, špinat, sjemenke lana, ali s obzirom na to da one sadrže fitoestrogen, ne preporučuju se muškoj djeci, zatim banane, rajčice. Prije svega to je jadransko mediteranski tip prehrane, a osim toga za djecu ne bih preporučila ništa drugo - ističe dr. Sanja Mitrović.