Jedenje tijekom noćnih smjena opasno je za srce

Znanstvenici sa Sveučilišta Southampton iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sveučilišta Mass General Brigham iz Sjedinjenih Država kažu kako su ranija istraživanja pokazala da rad u noćnim smjenama može rezultirati ozbiljnim zdravstvenim rizicima za kardiovaskularni sustav.

Iznose dokaze po kojima njihova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, upućuje na to da smjenski radnici mogu izbjeći neke zdravstvene rizike konzumiraju li hranu samo danju.

Tijekom dvotjednog razdoblja tim je proučavao 20 zdravih i mladih sudionika istraživanja. U tom razdoblju ispitanici nisu imali pristup prozorima ni satovima koji bi im omogućili da saznaju kakav učinak ima cirkadijalna neusklađenost na njihove tjelesne funkcije.

Za potrebe studije sudionici su morali ostati kontinuirano budni 32 sata u slabo osvijetljenom prostoru, održavajući identičan položaj tijela i svaki sat konzumirajući identičnu manju količinu hrane.

A nakon sudjelovanja u simuliranom noćnom radu od njih se tražilo da izaberu hoće li jesti tijekom noći, kako to čini većina noćnih radnika, ili samo tijekom dana.

Zdravija je konzumacija danju

Istraživači su potom ispitali naknadan učinak vremenskog rasporeda konzumiranja hrane na faktore koji mogu utjecati na kardiovaskularni rizik u sudionika, među kojima su bili markeri autonomnog živčanog sustava, inhibitor aktivatora plazminogena-1 (koji može povećati opasnost od nastanka krvnih ugrušaka) i krvni tlak.

Ustanovili su da ovi faktori rizika nisu pogađali one sudionike istraživanja koji su hranu konzumirali tijekom dana.

- Naše prethodno istraživanje pokazalo je da cirkadijalna neusklađenost - nepravilna usklađenost ciklusa našeg ponašanja u odnosu na naš unutarnji tjelesni sat - povećava kardiovaskularne faktore rizika - rekao je profesor Frank Scheer, direktor Programa medicinske kronobiologije u bolnici Brigham and Women’s Hospital.

- Željeli smo ustanoviti što bi se moglo poduzeti da se ovaj rizik smanji, a naše novo istraživanje ukazuje na to da bi taj cilj mogao biti tajming unošenja hrane u organizam. Naša studija kontrolirala je sve moguće faktore koji bi mogli utjecati na rezultat, tako da možemo reći da je učinak vremenskog rasporeda unosa hrane ono što potiče ovakve promjene kada su posrijedi opasnosti od razvoja kardiovaskularnih bolesti - rekla je dr. Sarah Chellappa, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Southamptonu i voditeljica istraživanja.