Ljubite psa, dijelite četkicu za zube... Promislite još jednom, takve navike mogu vas skupo stajati

Možda ste jedan od onih koji će ostrugati plijesan sa sira i ostatak mirno poslužiti svojoj obitelji uvjereni da ne činite ništa loše. Uostalom, i sami to jedete, živi ste i zdravi iako ste takav sir jeli tko zna koliko puta. No, to je samo jedna od nezgodnih i čestih navika. Naše loše navike mogu ići od onih koje ‘samo‘ izazivaju blago susramlje do onih koje zaista izazivaju duboko gađenje. Stručnjaci otkrivaju kojih uobičajenih ponašanja bismo se ipak trebali riješiti.

Jedenje hrane kojoj je istekao rok

Kad se zapitate ‘Bih li trebao ovo jesti?‘ ili ‘Mogu li ovo dati djetetu za užinu?‘, odgovor bi vam trebao biti jasno otisnut na pakovanju pod oznakom ‘rok trajanja‘ ili ‘najbolje upotrijebiti do‘, no stvari nisu tako jednostavne.

- Lako pomisliti da je posve ok pojesti nešto što možda baš i nije najsvježije, ako još uvijek nije istekao rok trajanja. No, rukovanje hranom, pakiranje, zamrzavanje i pohrana utječu na predviđen rok trajanja pa je najbolje da se ipak oslonite na svoje oči i nos - kaže nutricionistica Marie Spiker sa Sveučilišta u Washingtonu.

- U većini slučajeva vrijedi pravilo da, ako nešto izgleda dobro i miriši dobro, vjerojatno i jest sigurno za jesti. Ipak, imajte na umu da se spore plijesni šire kroz meke, porozne površine. Drugim riječima, tvrda hrana, kroz koju će teže prodrijeti, sigurnija je za jesti ako odrežete pljesnivi dio. Na primjer, ako uočite plijesan na kruhu, trebali biste ga cijelog baciti, baš kao i meke sireve poput briea i fete ili mekšeg voća kao što su jagode. No, neće smetati ako odrežete pljesnivi dio krumpira, suhomesnatih proizvoda poput salame ili kobasice ili tvrdih sireva, poput parmezana ili trapista - kaže Spiker.

Dijeljenje četkice za zube

Većina nas nikada ne bi upotrijebila četkicu za zube od neznanca i to iz najmanje dva dobra razloga. Prvo, zato što nemamo pojma kakvu bolest ili klice ima ta osoba i drugo zato što je to gadljivo. No, isto tako mnogi misle da nema ništa strašno u tome da posudimo partnerovu četkicu jer, ionako se ljubimo, zar ne? E, pa nije tako.

- Vaša usna šupljina nije sterilno mjesto i puna je bakterija koje su kod svakoga različite. Upravo zato da bismo uklonili žive bakterije četkamo zube i koristimo zubni konac - kaže stomatolog dr. Matthew Messina.

Prehlada, gripa pa čak i herpes mogu se vrlo lako prenijeti nekome putem četkice za zube, naročito ako imate gingivitis ili vam krvare desni. Korištenje partnerove četkice znači da njegove klice selite u svoja usta, što može narušiti delikatnu ravnotežu bakterija u vašoj usnoj šupljini.

- Naravno, ako živite s nekim dovoljno dugo, velika je vjerojatnost da vaša obitelj već dijeli neke zajedničke bakterije, ali ipak najbolje je igrati na sigurno - upozorava dr. Messina te savjetuje da, ako se nađete na putu bez četkice za zube, jednostavno promućkate u ustima običnu vodu ili vodicu za ispiranje usta. - Uostalom, osim ako baš niste na safariju, četkice za zube su zaista dostupne svuda i nema ama baš nikakvog razloga da ih dijelite - zaključuje.

Ljubljenje psa

Vlasnici pasa nimalo se ne stide kad je riječ o obasipanju svojih četveronožnih ljubimaca ljubavlju. Stoga, ne čudi da je u nedavnom istraživanju čak 61 posto vlasnika pasa priznalo da ljube svoje pse u njušku, da ne kažemo usta. I to unatoč mogućnosti prijenosa zoonoza, zaraznih bolesti koje mogu prelaziti sa životinja na ljude, ili čak prijenosa bakterije Pasteurella koja se nalazi u ustima pasa i mačaka i jedna je od najopasnijih jer za posljedicu može imati upalu kože i infekciju zglobova, a ljudi se njome zaraze kad ih pas liže. No, psi vam mogu prenijeti i salmonelu koja izaziva grčeve u trbuhu i visoku tjelesnu temperaturu, kao i E. Coli koja uzrokuje proljev i infekcije krvi.

- Ako ste mladi, stari, trudni ili imunokompromitirani, ako imate akne ili psorijazu ili otvorenu ranu koja se lako može inficirati, bolje je izbjegavati da vas životinja liže po licu - savjetuje veterinar Scott Weese, voditelj kontrole infekcija na Veterinarskom fakultetu u Ontariu.

- Čak i zdrave odrasle osobe trebale bi biti oprezne s ljubljenjem životinja. Imajte na umu i to da sve što su psi polizali, a vi dodirnete može završiti u vama – ističe Weese. Dodaje i da je za mnoge ljude ljubljenje svog ljubimca način na koji se povezuju s njim te su zbog toga često ipak voljni preuzeti taj rizik od zaraze.

Pijenje vode iz boce koja nije (dobro) oprana

Lako je moguće da negdje u sportskoj torbi za trening ili u automobilu imate neku bocu za vodu koju ponekad površno isperete, ali nikad je temeljito niste izribali. Pa, to je samo voda, mislite? Pogrešno, u toj boci je još mnogo toga što sigurno ne želite unijeti u sebe.

- Unutrašnjost vaše boce je poput prljavog akvarija. Prekrivena je biofilmovima, nakupinama živih mikroorganizama iz bakterijske flore u vašoj usnoj šupljini - objašnjava Peter C. Iwen, profesor na Odjelu patologije, mikrobiologije i imunologije na Sveučilištu u Nebraski.

- Naravno, vaše vlastite bakterije vam možda i neće nauditi, ali strane bi mogle. Možda se koristili prljave utege u teretani ili ste rukom obrisali znoj s usana i onda popili vodu: uglavnom bakterije se i tako mogu "ušuljati" u bocu i razmnožiti. Boca koja se nekoliko sati nalazi u toplom automobilu funkcionira kao petrijeva posuda za bakterije koje se tu oduševljeno razmnožavaju. Tu su i brojni nutrijenti za klice koji su ušli u bocu s vašom slinom, a sve to se pukim ispiranjem ne može odstraniti jer boca ima gomilu sitnih pukotina u kojima se bakterije kriju i razmnožavaju te pretvaraju u plijesan koja može uzrokovati proljev, povraćanje ili simptome alergije - upozorava prof. Iwen. Porozne plastične boce najprijemčivije su za bakterije pa je najbolje da za vodu koristite plastične boce ili one od inoksa. No, iz čega god pijete, operite to svakih nekoliko dana sapunom ili, još bolje, mješavinom octa i vode u omjeru 1 prema 3.

Pranje ruku bez sapuna?

Mnogi od nas vrlo su pažljivi kad peru ruke u javnom zahodu, ali jesmo li toliko pažljivi kad to činimo u vlastitom domu? Ili se pitamo čemu toliko ribanje? Klice u kupaonici i zahodu u vašem domu ionako pripadaju vama, zar ne. Dijelom ste u pravu, ali ne potpuno.

- Naš imunosni sustav je "uvježban" da prepoznaje vlastite mikrobe i da se rješava onih ostalih. No, uzmite u obzir da, kad pustite vodu u zahodu, a pritom daska nije poklopljena, nevidljive čestice lete zrakom brzinom većom od 150 centimetara u sekundi. Drugim riječima, dio tog "spreja" će vas sigurno zahvatiti – kaže Shannon Manning, profesorica mikrobiologije i molekularne genetike na Sveučilištu Michigan State.

- Pokupite li neki patogen (organizam koji uzrokuje bolest), odnosno ostane li vam on na rukama i vi nakon toga grizete nokte ili pojedete sendvič, unijet ćete taj patogen u sebe. Čak i mikrobi koji već jesu prisutni u vama mogu izazvati probleme ako se vaš imunološki sustav u tom trenutku bori s nečim drugim. Stoga je nužno da jednako temeljito perete ruke sapunom i u vlastitom domu – upozorava prof. Manning dodajući da pranje samo vodom ne da nije dovoljno, već može biti gore nego da uopće ne operete ruke s obzirom na to da se strane klice lakše "hvataju" za mokre ruke.

Mokrenje pod tušem

Ovo će biti olakšanje za sve one koji mokre pod tušem (iako to možda nikada ne bi priznali): mokrenje pod tušem je zapravo vrlo prirodno.

- Topli mlaz vode iz tuša stimulira mokraćni mjehur na stezanje, a nagli spazam može potisnuti mokraću iz mjehura prema van. Srećom, nema razloga da se borite protiv te neizbježne situacije. U većini slučajeva, mokraća je sterilna. To su samo elektroliti iz vašeg vlastitog tijela koji će jednostavno oteći u odvod - kaže dr. Lori Lerner, profesorica urologije na Medicinskom fakultetu u Bostonu.

Mokrenje u bazenu

Ovo već zvuči puno gore, zar ne? Pomisao na mokraću drugih ljudi u vodi u kojoj plivate zaista je odvratna, ali ipak ne tako strašna kako zvuči.

- Mokraća u bazenu je jako, jako razrijeđena gomilom klora koji je tu upravo iz tog razloga. Ljudska tijela su propusna i, iako tehnički svaka tjelesna tekućina može sadržavati bakterije, kad bi rizik od mokraće u bazenu bio iole značajan, svakodnevno biste čitali o tisuće i tisuće infekcija – tvrdi prof. Lerner. Dodaje i da je od kemijski tretirane vode u bazenu mnogo gora voda u jezeru puna otpada od ribe i raznih bakterija, no ljudi uvijek misle da je ono što je prirodno sigurnije. Ali nisu u pravu.

Stiskanje prištića

Ovisni ste o stiskanju prištića? Svi to nekad radimo i jednostavno se ne možemo suzdržati kad u ogledalu vidimo taj iritantan crveni prištić koji je uvijek tu baš kad nam najmanje treba (a ne treba nam nikada). No, prije nego što vam lice počne izgledati kao eksplodirano minsko polje, dermatolog Dustin Portela želi da zapamtite da je istisnut prištić zapravo otvorena rana u koju se mogu ušuljati bakterije i uzrokovati visoko zaraznu infekciju kože, poput impetiga ili gljivičnu infekciju, primjerice candidom.

- Nagledao sam se istisnutih prištića koji su se pretvorili u inficirane kratere koje je bilo potrebno liječiti antibioticima i kirurškom drenažom – upozorava dr. Portela napominjući da to, srećom, nije tako čest slučaj. Ako već želite stiskati prištić, savjetuje da to učinite kao pravi profesionalac, odnosno kao kirurg prije zahvata: dvije do pet minuta temeljito ribajte ruke i nadlaktice antimikrobnim sapunom. No, imajte na umu da čak i u tom slučaju može doći do infekcije.

- Zato je najbolje da nabavite kirurške rukavice i navučete ih prije stiskanja, a odmah nakon toga nanesete na kožu flaster za bubuljice koji će ubrzati cijeljenje rane i spriječiti vas da pokušate još malo kopati po njoj. Jer što više kopate po njoj, to je veća vjerojatnost da će vam ostati ožiljak – podsjeća dr. Portela.