Dodatke prehrani u Hrvatskoj uzima gotovo trideset posto stanovništva, podjednako muškarci i žene, a najviše- čak dvostruko više nego odrasli - koriste ih djeca, pokazali su podaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Naime, prema Nacionalnom istraživanju prehrambenih navika među svim dobnim skupinama u Hrvatskoj, koje je od 2017. do 2021. godine proveo HAPIH, 18 posto odraslih i 41 posto djece, poseže za dodacima prehrani. Najveći broj korisnika bilježi se u Zagrebu i okolici (35 posto), potom Slavoniji, dok su najmanje zastupljene Lika i Banovina (10 posto). Od dodataka prehrani najčešće se koriste vitamini i multivitamini, osobito D3 kapi i kombinacije s probioticima. Odrasli češće biraju još i magnezij, željezo te kombinacije poput vitamina C i cinka, dok djeca češće uzimaju sirupe za jačanje imuniteta i multivitaminsko-probiotičke čokoladice.
Iako dodaci prehrani mogu imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja, njihova široka dostupnost na brojnim prodajnim kanalima i sve veća ponuda nose i određene rizike. Prof. dr. sc. Ines Banjari, redovita profesorica iz područja nutricionizma s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek i dr. sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani, biološki aktivne i psihoaktivne tvari pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) objasnile su na što treba paziti kad uzimamo dodatke prehrani.
Nisu potrebni svima
- Mit je da su dodaci prehrani potrebni svima, a danas jako puno mladih koristi različite dodatke prehrani, prvenstveno se to odnosi na rekreativne sportaše i posjetitelje teretana pa često u praksi srećemo ljude koji imaju ozbiljnih zdravstvenih posljedica. Dodaci prehrani ne smiju se koristiti nasumično, kao primarna prevencija, već ciljano i kada se utvrdi manjak nekog vitamina ili minerala. Osim zbog potrebe da se ciljano nadomjesti određeni manjak, dodaci prehrani su i skupi, a ako vam ne koriste, ili čak izazivaju štetu, to je dodatan razlog da ih bez potrebe ne uzimate. Uvijek se savjetuje najprije provjeriti vitaminsko-mineralni status iz krvi ili urina - kaže prof. Ines Banjari.
Ne zamjenjuju uravnoteženu prehranu
- Dodaci prehrani ne zamjenjuju uravnoteženu prehranu. Njihova primjena treba biti ciljana, kada zaista postoje povećane potrebe ili manjak određenih nutrijenata. Većinu hranjivih tvari moguće je unijeti kvalitetnom prehranom, a ako je uravnotežena, sasvim je dovoljna za primarnu prevenciju. No postoje iznimke poput vitamina D, čiji je unos hranom često nedostatan, osobito tijekom zimskih mjeseci - tada je dodatna suplementacija opravdana. Iznimno je važno da se ljudi sa zdravstvenim problemima konzultiraju s nutricionistom, a ne uvode dodatke prehrani samoinicijativno ili savjet traže na internetu i društvenim mrežama. Problem je i što mnogi zanemaruju čitanje deklaracija, koje sadrže ključne informacije o sastavu i pravilnoj primjeni - upozorila je prof. Banjari.
Nikako bez konzultacije
- Također, treba voditi računa o kombiniranju dodataka prehrani s pojedinim sastojcima u hrani. Važno je znati kako pravilno trošiti dodatke prehrani jer će u slučaju nepravilne primjene učinak izostati. Tako se, primjerice, vitamin D mora uzimati uz obrok koji sadrži masnoće jer se inače neće apsorbirati u organizmu. Vitamin D ‘jako voli‘ i proteine pa ga je dobro konzumirati s jogurtom. Ili, primjerice, ako dobijete terapiju željezom, a ne znate kako ga uzimati, možete se suočiti s gastrointestinalnim problemima pa kod savjeta kako ga uzimati uvijek treba vidjeti kakve su navike. Ako ga pijete ujutro pa poslije njega popijete kavu neće biti dobro - kaže prof. Banjari. Ističe da je jako važno potražiti savjet i kod uzimanja biljaka, čemu su ljudi skloni jer ih poistovjećuju s prirodnim. No više nije bolje, a moguće je i izazvati interakciju s hranom i lijekovima. Tako se, primjerice, ne savjetuje medvjetku uzimati s vitaminom C i citrusima ili ne piti ginko ako uzimate terapiju protiv zgrušavanja krvi.
Pravilno doziranje
Osim što treba paziti na sastav, važno je i pravilno doziranje. - Dodaci prehrani su koncentrirani izvor hranjivih sastojaka i pripadaju pod Zakon o hrani. Upravo zbog te kategorizacije, potrošači ponekad mogu pretjerati s dnevnim unosom određenog dodatka prehrani. Bitno je znati koje dodatke prehrani kupiti i zašto, pažljivo čitati deklaracije i ne prekoračivati preporučene dnevne doze. Uvijek birajte kupovinu u provjerenim trgovinama i ljekarnama. Kupovina preko neprovjerenih internetskih stranica i društvenih mreža zahtijeva dodatni oprez jer se može dogoditi da proizvodi nisu zdravstveno ispravni, nemaju odgovarajuću kvalitetu i način deklariranja te nisu prijavljeni u sustav monitoringa pri Ministarstvu zdravstva. Ako dođe do pojedinih interakcija, mogu se pojaviti i nuspojave, među kojima su najčešće probavne smetnje i osip. Svaku nuspojavu je potrebno prijaviti u sustav nutrivigilancije - upozorila je dr. sc. Lea Pollak.
Pazite gdje kupujete
Dodaci prehrani se s tržišta najčešće povlače zbog nedozvoljenih tvari, pogrešnih deklaracija i neodgovarajuće količine sastojaka, a najviše je onih koji se prodaju na internetu, često bez ikakve kontrole.
- Najuputnije je dodatke prehrani kupovati u ljekarnama - kaže prof. Banjari jer oni koji ne podliježu kontroli mogu biti pojačani olovom, kadmijem i pesticidima te novom hranom što nije dozvoljeno. Dodaci na bazi biljaka mogu imati i koncentraciju aktivnih komponenti kakve su i u lijeku, a ne podliježu kontrolnim mehanizmima kao lijekovi.
Tržište u porastu
Globalno tržište dodataka prehrani ubrzano raste. I Hrvatska bilježi rast - Ministarstvo zdravstva godišnje zaprimi i do 1100 zahtjeva za registraciju novih dodataka prehrani, a njihov je broj u posljednjih pet godina porastao za 30 posto. Zbog sve veće ponude i često neprovjerenih informacija, potrošači nisu sigurni što od dodataka prehrani uzimati, gdje ih sigurno kupovati i jesu li im ti proizvodi uopće potrebni. Stoga se na razini EU provode brojne kampanje i akcije podizanja svijesti o sigurnosti hrane. Jedna od njih je informativno-edukativna kampanja Safe2Eat kojom Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potrošačima približava teme sigurnosti hrane i potiče ih da kritički promišljaju o onome što jedu. Kampanja ove godine obuhvaća 23 europske zemlje, a u Hrvatskoj je petu godinu zaredom provodi Hrvatska agencije za poljoprivredu i hranu s partnerima - ove godine s naglaskom upravo na dodatke prehrani. Više informacija i savjeta o sigurnosti hrane potrošačima je dostupno na službenoj stranici Europske agencije za sigurnost hrane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....