Porast depresije i anksioznosti i svi rizici brzih rješenja

Potreba da napišem ovaj tekst proizašla je iz alarmantnog porasta broja osoba koje pate od depresije i anksioznosti, osobito nakon pandemije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u prvoj godini pandemije zabilježen je globalni porast anksioznosti i depresije od 25 posto. Razumijevanje neurobioloških temelja tih poremećaja može biti ključno za učinkovito liječenje, a također željela sam naglasiti rizike povezane s dugotrajnom uporabom lijekova, te važnost psihoterapije kao početne terapijske opcije.

Nažalost, u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, lijekovi za depresiju i anksioznost masovno se prepisuju, često bez adekvatne liječničke evaluacije. Mnogi ljudi preferiraju brzo rješenje koje im tablete nude, zanemarujući duži i zahtjevniji proces samorazvoja kroz psihoterapiju. Takav pristup, koji se oslanja na automatsko konzumiranje lijekova, može dugoročno štetiti zdravlju mozga.

Neurobiološki temelji depresije i anksioznosti

Depresija i anksioznost nisu samo psihološki problemi, već imaju duboke neurobiološke korijene. Ključne tvari koje utječu na ove poremećaje su neurotransmiteri i hormoni. Kod depresije i anksioznosti dolazi do neravnoteže u nekoliko ključnih neurotransmitera.

Serotonin: Niska razina serotonina povezana je s depresivnim simptomima, kao što su tuga, gubitak interesa i niska energija. Serotonin također igra ulogu u regulaciji raspoloženja i anksioznosti.

Dopamin: Kod depresije, smanjenje dopamina može uzrokovati gubitak motivacije i zadovoljstva. Također, dopamin je ključan za motivaciju i nagradni sustav.

Norepinefrin: Ovaj neurotransmiter igra ključnu ulogu u borbi protiv stresa. U depresiji i anksioznosti, smanjena razina norepinefrina može dovesti do problema s energijom, koncentracijom i reakcijama na stres.

GABA (Gamma-Aminobutrična kiselina): U anksioznosti, smanjena funkcija GABA, glavnog inhibicijskog neurotransmitera u mozgu, može dovesti do povećane podražljivosti i uznemirenosti.

Osim neurotransmitera, kortizol - hormon stresa- igra važnu ulogu u depresiji i anksioznosti. Kod kroničnog stresa, razina kortizola ostaje povišena, što može uzrokovati dugoročne promjene u mozgu, uključujući oštećenje hipokampusa, dijela mozga odgovornog za pamćenje i emocionalnu regulaciju.

Simptomatologija depresije i anksioznosti

• Depresija: Depresivni poremećaj karakteriziraju simptomi poput stalnog osjećaja tuge, gubitka interesa za svakodnevne aktivnosti, umora, nesanice ili prekomjernog spavanja, gubitka apetita i mislima o samoubojstvu. Osobe s depresijom obično imaju smanjene razine serotonina, dopamina i noradrenalina, neurotransmitera koji su ključni za regulaciju raspoloženja, energije i motivacije. Strukture mozga koje su odgovorne za depresiju uključuju limbički sustav, posebno amigdalu koja je uključena u procesiranje emocija i hipokampus koji ima ključnu ulogu u regulaciji stresa i pamćenju.

• Anksioznost: Osobe s anksioznim poremećajem često osjećaju prekomjerno brigu, nervozu, napetost, nemogućnost opuštanja, te fizičke simptome poput ubrzanog rada srca, znojenja i vrtoglavice. Slični neurotransmiteri, kao što su serotonin i GABA (gama-aminobutirna kiselina), koji igraju ključnu ulogu u smanjenju uzbuđenja u mozgu, mogu biti neravnotežno regulirani kod osoba s anksioznošću. Anksioznost može dovesti do napada panike, gdje osoba doživljava intenzivan strah bez očiglednog razloga. Za anksioznost su odgovorne strukture poput amigdale, koja je ključna za emocionalne reakcije, te prefrontalni korteks, koji regulira emocionalne odgovore, ali u slučaju poremećaja može biti nedovoljno aktivan u smanjenju anksioznosti.

Lijekovi koji se koriste za liječenje depresije i anksioznosti obično djeluju na ravnotežu neurotransmitera u mozgu.

Antidepresivi:

SSRI (Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina): Lijekovi poput fluoksetina, sertralina i citaloprama najčešće se koriste za depresiju. Djeluju na povećanje razine serotonina u mozgu, što poboljšava raspoloženje.

SNRI (Inhibitori ponovne pohrane serotonina i norepinefrina): Lijekovi poput venlafaksina i duloksetina koriste se za liječenje depresije i anksioznosti, jer povećavaju razine serotonina i norepinefrina.

Anksiolitici: Benzodiazepini: Lijekovi poput diazepama i lorazepama koriste se za kratkotrajno liječenje anksioznosti jer brzo smanjuju simptome. Međutim, njihova dugoročna uporaba može dovesti do ovisnosti i kognitivnih smetnji.

Buspiron: Lijek koji se koristi za dugotrajno liječenje anksioznosti. Djeluje na receptore serotonina, ali ima manji rizik od ovisnosti u usporedbi s benzodiazepinima.

Rizici za zdravlje mozga: Znanstveni dokazi

Iako su anksiolitici i antidepresivi učinkoviti za liječenje simptoma depresije i anksioznosti, dugoročna uporaba ovih lijekova može imati ozbiljne posljedice za zdravlje mozga. Dugoročna primjena odnosi se na uporabu lijekova tijekom razdoblja od godinu dana i više. Takva upotreba može utjecati na ravnotežu neurotransmitera, mijenjajući njihov prirodni ciklus u mozgu. Dugotrajna primjena može rezultirati smanjenjem aktivnosti u određenim područjima mozga, uključujući hipokampus (koji je ključan za pamćenje i emocionalnu regulaciju) te prefrontalni korteks (koji je odgovoran za donošenje odluka i socijalnu interakciju).

Prema studiji objavljenoj u časopisu JAMA Psychiatry, dugotrajna upotreba SSRI lijekova može uzrokovati smanjenje volumena hipokampusa, što može povećati rizik od kognitivnih smetnji i demencije u starijoj dobi (Fournier et al., 2010). Ovi efekti mogu povećati rizik od kognitivnih smetnji, pa čak i uzrokovati demenciju ili poremećaje u učenju i pamćenju. Zbog toga je važno pristupiti liječenju uz balansiran holistički pristup, koji uključuje i psihoterapiju kao dugoročno održivo rješenje.

Benzodiazepini i rizik od demencije: Dugoročna uporaba benzodiazepina, posebno kod starijih osoba, može povećati rizik od razvoja demencije. Studija objavljena u JAMA Psychiatry 2015. godine pokazala je da dugoročna uporaba benzodiazepina može biti povezana s većim rizikom od Alzheimerove bolesti (Billiard, 2015).

Kognitivni pad: Neka istraživanja sugeriraju da dugoročna primjena SSRI-a može uzrokovati smanjenje volumena mozga, osobito u hipokampusu, što može povećati rizik od kognitivnih smetnji u starijoj dobi (Harvard Health Publishing, 2019).

Prema studiji objavljenoj u The Lancet Psychiatry (2019), dugoročna uporaba benzodiazepina može uzrokovati neurotoksičnost, jer ovi lijekovi mijenjaju ravnotežu GABA receptora u mozgu. Dugotrajna uporaba može izazvati smanjenje funkcije hipokampusa, što je povezano s povećanim rizikom od demencije.

Holistički pristup u liječenju

U konačnici, farmakološki pristup liječenju depresije i anksioznosti obično cilja na ravnotežu neurotransmitera u mozgu, često pružajući brzo olakšanje. Iako mnogi pacijenti doista osjećaju poboljšanje, mnogi stručnjaci u području neuroznanosti i mentalnog zdravlja ističu važnost holističkog pristupa liječenju, u kojem psihoterapija ima ključnu ulogu kao početna opcija. Psihoterapija je od posebne važnosti jer se fokusira na emocionalne i kognitivne aspekte, koji čine osnovu za trajne promjene u mentalnom zdravlju i dugoročnu otpornost.

U kombinaciji s psihoterapijom, psiho-neuro-endokrino-imunološki model (PNEI) predstavlja multidisciplinarni pristup koji proučava međusobne odnose između psiholoških, neuroloških, endokrinih i imunoloških faktora u ljudskom organizmu. Ovaj model pruža uvid kako mentalno stanje, hormonske promjene, živčani sustav i imunološki odgovori međusobno utječu i oblikuju ukupno zdravlje organizma.

Psihoterapija kao temelj, a lijekovi kao podrška

Iako lijekovi poput antidepresiva i anksiolitika mogu biti korisni u ublažavanju simptoma depresije i anksioznosti, idealno bi bilo započeti liječenje sa psihoterapijom. Terapija pomaže u razumijevanju uzroka problema, razvoju učinkovitih strategija za suočavanje s izazovima i dugoročno pomaže u održavanju mentalnog zdravlja. Ako je potrebno, lijekovi mogu poslužiti kao podrška, ali uvijek je važno pristupiti liječenju uz sveobuhvatan plan koji uključuje i mentalne tehnike za dugoročni oporavak.

Ako ste depresivni i/ili anksiozni, i osjećate da ste izgubili kontrolu i ne možete se više sami nositi, svakako potražite stručnu pomoć.

Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje