Razbijamo mitove o prehrani dijabetičara: Što se smije jesti, a što ne

Piše: Darja Lovšin, autorica popularnih kuharica za dijabetičare i suosnivačica Zavoda za dijabetes u Sloveniji

U prvom nastavku specijala 'Život s dijabetesom' pisali smo o tome što sve morate imati uvijek sa sobom ako bolujete od dijabetese. Podijelili smo s vama i iskrenu ispovijest glumice Helene Minić, kojoj je u 24. tjednu dijagnosticiran gestacijski dijabetes, te vam savjetovali da riješite test koji otkriva rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2. Ako ste nastavnik, pisali smo i što biste sve trebali znati ako je u vašem razredu dijete s dijabetesom, a u novom nastavku donosimo vam ono što najviše muči sve dijabetičare - što jesti, a što izbjegavati.

Kada čovjek dobije dijagnozu dijabetesa tipa 2, to ne znači da više ne smije jesti šećer - to bi bilo prelako. To u prvom redu znači da bi morao promijeniti način života ako želi obuzdati šećer u krvi - kaže Darja Lovšin, suosnivačica Zavoda za dijabetes u Sloveniji i autorica niza knjiga iz područja dijabetesa, među njima i nekoliko u Hrvatskoj vrlo popularnih dijabetičkih kuharica koje su preporučljive za sve koji se žele pravilno i uravnoteženo hraniti, a ne samo za oboljele od šećerne bolesti.

1. NAJPROBLEMATIČNIJA SU SLATKA JELA

Suprotno uvriježenom mišljenju da je za oboljele od šećerne bolesti najproblematičnija namirnica šećer, u središtu stručne javnosti ipak su masti. Unos manjih količina masti nego što smo navikli za dijabetičare je na prvom mjestu jer većina ima prekomjernu tjelesnu masu, a masti imaju najviše kalorija od svih prehrambenih sastojaka.

3. NE SMIJU JESTI ŠEĆER

Uz uravnoteženu prehranu moguće je konzumirati manju količinu šećera (npr. u dijabetičarskom muffinu), vodeći računa da tako dobivena energija ne prelazi 10 posto ukupne energetske vrijednosti hrane, odnosno 50 grama šećera dnevno. Ipak, ne preporučuje se saharozom sladiti pića ili kavu jer će odmah podići šećer u krvi. Radije odaberite prirodni niskokalorični nadomjestak (steviju).

4. TREBA KONZUMIRATI ŠTO VIŠE MASLINOVA ULJA

To je samo djelomično točno, jer su i druga ulja po svom sastavu prikladna za zdravu prehranu. Određena ulja zaista sadrže nešto postotaka više zdravih nezasićenih i monozasićenih masnih kiselina, uključujući i maslinovo, no važnije je znati da su sva ulja bolja od čvrstih masti poput svinjske masti i maslaca.

Foto: iStock

Kada se govori o zdravim masnoćama, tada se redovito apostrofira maslinovo ulje. Međutim, i druga su ulja prikladna za zdravu prehranu.

5. TREBALI BI JESTI ŠTO MANJE JAJA

Jaja ne povisuju šećer u krvi i nemaju mnogo kalorija. Sadrže malo zasićenih masti, koje su najopasnije za podizanje razine šećera u krvi. Nekoć ih se zabranjivalo jer se smatralo da kolesterol, koji se nalazi u žutanjku, podiže kolesterol u krvi (sva hrana životinjskog podrijetla sadrži kolesterol), no danas znamo da ga diže u manjoj mjeri te da su zasićene masti opasnije.

6. DIJABETIČARI (I DRUGI KRONIČNI BOLESNICI) TREBAJU IZBJEGAVATI SVINJETINU

Svinjetina danas ne sadrži ništa više štetnih masti od govedine, a neki su dijelovi čak i manje masni.

Crveno meso iz organskog uzgoja je sasvim prihvatljivo.

7. OBOLJELI OD ŠEĆERNE BOLESTI MORAJU JESTI POSEBNU HRANU

Zdrav način prehrane dijabetičara uglavnom je jednak kao i zdrava prehrana za sve: malo masti, posebno zasićenih i transmasnih kiselina, umjereno sa soli i šećerom, obroci neka se temelje na integralnim namirnicama, povrću i voću, neka budu manji i ravnomjerno raspoređeni tijekom dana. Dijabetičarske i "dijetalne" namirnice u pravilu nemaju nikakvih posebnih koristi.

8. PAŽLJIVO SA ŠKROBNIM NAMIRNICAMA

To je istina, no ne znači da ih morate izbaciti iz svoje prehrane. Škrobne namirnice dio su zdrave prehrane, problematična je samo količina. Integralni kruh, žitarice, tjestenina, riža i škrobno povrće kao što je krumpir mogu biti dio obroka i međuobroka. Ključ je u malim porcijama i kombiniranju s namirnicama koje sadrže mnogo vlakana. Cjelovite škrobne namirnice dobar su izvor vlakana, koja povoljno utječu na zdravlje probavnog trakta.

9. UKISELJENO POVRĆE JE BEZVRIJEDNO

Upravo suprotno. Nove studije su dokazale da kisela hrana u želucu usporava metabolizam ugljikohidrata, što znači da se oni sporije pretvaraju u šećer u krvi. Kiseli krastavci, paprike, gljive, artičoke i sve što se može ukiseliti trebalo bi biti obavezan dio vaših obroka. Vlakna koja sadrži ukiseljeno povrće korisna su za metabolizam i usporavaju podizanje šećera u krvi nakon obroka.

Foto: iStock

Svakog si dana probajte priuštiti barem nešto kiselo uz obrok. Istraživanja kažu kako je to vrlo poželjno ukoliko imate dijabetes.

10. ŠEĆER PODIŽE RAZINU ŠEĆERA U KRVI

Od običnog bijelog šećera za naš šećer u krvi opasniji je škrob, koji sadrže osnovne namirnice u našoj prehrani: kruh, krumpir, riža, kukuruz, tjestenina. Glikemijski indeks bijelog šećera niži je od GI-ja kruha, pečenog krumpira ili kukuruznih pahuljica. Postoji još čitav niz namirnica koje su slađe od bijelog šećera: kuhana mrkva, svijetli med, marelice, prosena kaša. To neka bude ishodište prilikom pripreme dijabetičarskih slastica, gdje je potrebno zamijeniti bijelo brašno.

11. OBOLJELI OD ŠEĆERNE BOLESTI MORAJU JAKO PAZITI ŠTO JEDU

Razina šećera u prosjeku će se sniziti za 50 posto, a čak i normalizirati kod trećine oboljelih ako izgube deset kilograma. Treba paziti na pojedine količine. Oboljeli od šećerne bolesti mogu jesti gotovo sve, no treba obratiti pozornost na količinu.