Važno otkriće! Hoće li se rizik za demenciju testirati rutinski kod stomatologa

Bakterije koje žive u našim ustima mogle bi biti povezane s promjenama u moždanim funkcijama koje se događaju s godinama. Studija Medicinskog fakulteta britanskog Sveučilišta Exeter otkrila je da su neke vrste bakterija povezane s boljim pamćenjem i pozornošću, dok su druge povezane s većim rizikom za razvoj Alzheimerove bolesti. Identificirali su i dva moguća načina na koji bakterije iz usta mogu utjecati na zdravlje mozga. Jedan je ulazak štetnih bakterija izravno u krvotok, a drugi je neravnoteža između korisnih i štetnih bakterija. Ona, naime, može smanjiti pretvorbu nitrata (kojih ima u izobilju u prehrani bogatoj povrćem) u dušikov oksid, spoj ključan za komunikaciju mozga i formiranje pamćenja.

Otkrivene veze

Osobe koje su u ustima imale velik broj bakterija iz rodova Neisseria i Haemophilus imale su, pokazalo se, bolje pamćenje, pažnju i sposobnost obavljanja složenih zadataka. Imale su i više razine nitrita, metabolita nitrata, u ustima. S druge strane, više razine bakterija iz roda Porphyromonas bile su češće kod osoba s problemima pamćenja, dok je bakterijski rod Prevotella bio povezan s niskim nitritom, što bi prema istraživačima moglo značiti lošije zdravlje mozga. Te su bakterije bile češće kod osoba koje nose gen APOE4, rizični gen za Alzheimerovu bolest.

- Ova otkrića pokazuju da bi neke bakterije mogle biti štetne za zdravlje mozga kako ljudi stare i predstavljaju mogućnost za ranu identifikaciju mogućih kognitivnih problema, kao i za pravovremenu intervenciju. Zanimljiva je ideja obavljanja rutinskih testova u sklopu stomatoloških pregleda kojima bi se mjerile razine bakterija i otkrivali vrlo rani znakovi pogoršanja zdravlja mozga – rekla je dr. Joanna L‘Heureux, glavna autorica istraživanja.

Put za uspješnu prevenciju

Određeni pad pamćenja i funkcija mozga tipičan je u starijoj dobi, no pogoršanje mentalnih sposobnosti koje je veće nego što bi se očekivalo s normalnim starenjem razlog je za zabrinutost. Otprilike 15 posto starijih osoba spada u kategoriju blagih kognitivnih oštećenja, koja se smatraju najvećim čimbenikom rizika za razvoj Alzheimerove bolesti ili drugih demencija.

Istraživanje, koje je objavio PNAS Nexus, uključivalo je 110 sudionika starijih od 50 godina iz britanske online studije PROTECT koja prati zdravlje mozga više od 25.000 sredovječnih ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bili su podijeljeni u dvije skupine: one bez smanjenja funkcije mozga i one s blagim kognitivnim oštećenjem. Svima su uzeti uzorci iz usta kako bi znanstvenici analizirali i proučili populaciju bakterija.

Studija bi mogla dovesti do važnih rješenja, jer ako se točno utvrdi koje bakterije podržavaju rad mozga, a koje pridonose njegovom slabljenju, tada bi tretmani koji mijenjaju ravnotežu bakterija u ustima mogli biti dio rješenja za sprečavanje razvoja demencije. To bi se moglo provoditi kroz promjenu prehrane, uzimanje probiotika, promjenu rutine oralne higijene ili kroz ciljane tretmane, nadaju se autori istraživanja.