Zašto žene više od muškaraca obolijevaju od autoimunih bolesti? Postoje dva objašnjenja

Postoji više od osamdeset vrsta autoimunih bolesti - lupus, reumatoidni artritis, psorijaza, multipla skleroza i Hashimotov sindromom one su o kojima se najviše govori. Pacijenti i stručnjaci koji ih pokušavaju liječiti znaju da autoimune bolesti mogu zahvatiti gotovo bilo koje mjesto u tijelu, ali unatoč mnogim oblicima postoji jedan ujedinjujući čimbenik koji povezuje najmanje 75 posto ljudi kojima je dijagnosticirana autoimuna bolest. Prema podacima iz 2024., više od tri četvrtine onih koji žive s autoimunim bolestima su žene.

Genetski višak

Prema studiji sa Stanford Medicine, objavljenoj u časopisu Cell, neke specifične autoimune bolesti imaju posebno značajne rodne razlike. Na primjer, kod lupusa je omjer ženskih i muških pacijenata 9 prema 1, a kod Sjögrenova sindroma čak 19 prema 1. Ranije su znanstvenici vjerovali da se rodni jaz može objasniti hormonalnim razlikama između muškaraca i žena. Međutim, nakon što su skrenuli pozornost na genetiku, stručnjaci sa Stanforda sada vjeruju da žene jednostavno imaju X kromosom "viška", odnosno da je u pozadini razvoja autoimunih bolesti nepotpuna inaktivacija jedne kopije kromosoma gdje onda dolazi do aktivnosti nekih gena, a kako su neki od tih gena proupalni, uključeni u imunosni odgovor, stvaraju okruženje pogodno za razvoj autoimunosti.

Brinu za sve

S druge strane mađarsko-kanadski liječnik i pisac Gabor Mate, svjetski poznat stručnjak za traumu, nudi drukčije objašnjenje zašto se više žena nego muškaraca razboli od autoimunih bolesti.

- Kompulzivno su zabrinute i konstantno brinu o potrebama drugih umjesto o sebi. Shvaćajući sve obavezom i odgovornošću, rade za sve prije nego za sebe. Nastoje potisnuti zdrav bijes kako bi bile ljubazne, mirotvorci i svima ugodile. Također, imaju fatalna vjerovanja da su one odgovorne za to kako se drugi ljudi osjećaju te da ne smiju nikad i nikog razočarati. Prema onome što sam ja primijetio, ali i prema mnogim drugim istraživanjima koja sam kasnije otkrio, to su osobe koje najčešće razviju autoimune bolesti - naglašava Mate i dodaje da u današnjem društvu spol koji je odgajan i programiran da potiskuje bijes, da održava mir i da njeguje sve oko sebe je upravo ženski.

- Ovo je uloga i stvarnost koju mnogi odbijaju prihvatiti, ali živimo u patrijarhalnom društvu, što nije tajna i o tome treba pričati - kaže dr. Mate.

Epstein-Barr virus

Stres može imati direktan utjecaj na nastanak autoimune bolesti ili utjecati na pogoršanje kliničkih simptoma. Stres stimulira oslobađanje niza hormona, primjerice kortizola, adrenalina i noradrenalina te može djelovati tako da suprimira imunosni sustav u smislu zaštite vlastitog tkiva. U posljednje vrijeme mnogo se istražuje Epstein-Barr virusna infekcija i nastanak autoimunih bolesti. EBV infekcija može stimulirati neželjenu imunološku reakciju u različitoj životnoj dobi uzrokujući kroničnu infekciju i stimulaciju B i T stanica koje mogu promijeniti imunosni odgovor u neželjeni, tj. u autoimunu reakciju.