Imunitet nije samo tableta! Stručnjakinja otkriva koji dodaci, biljke i navike zaista jačaju, a koji slabe naše tijelo

U vrijeme gripa i prehlada, što je obično vremenski više rezervirano za hladniji period godine, uvijek razmišljamo o tome što bismo još mogli napraviti za imunitet, koji pripravak kupiti u ljekarni, koji dodatak prehrani uvesti, a da nas drži i da ima smisla. Ponuda je jako velika, a vrlo često i ne znamo što ima smisla.

- Funkcionira li nešto uistinu ili je još samo jedan od marketinških trikova u nizu - kaže farmaceutkinja Ivana Gabre te dodaje da je jako važno shvatiti što je uopće imunitet i kako on funkcionira da bismo mogli smisleno poraditi na njegovu jačanju.

- U širem smislu, imunitet je sve ono što brani naše tijelo od štetnih faktora, osobito od mikroorganizama i parazita. Gotovo svaki od organa, kroz imunosne strukture, sudjeluje u radu imunosnog sustava. Tako, primjerice, imamo Peyerove ploče u probavnom sustavu, proteine poput lizozima u suzama i defenzina u koži, mikroglija stanice u mozgu, a tu je i pH našeg želuca, kao i sama hidrolipidna barijera kože. Kada pričamo o imunitetu, moramo znati da postoje dva imuniteta: urođeni, koji imamo od rođenja, i stečeni, koji se formirao kroz život izlaganjem različitim patogenima. Uloga imuniteta je da prepoznaje svoje od tuđega, infektivno od neinfektivnoga, opasno od neopasnoga i kad neki od ovih sustava zakaže, mogu se razviti različita stanja, poput autoimunih bolesti, alergija, upalnih bolesti crijeva i drugo - kaže Gabre, dodajući da je upravo zato tako jako važno paziti na održavanje i pravilno pružanje podrške rada imunosnom sustavu.

"Mašinerija" koja se mijenja

- Dobar imunosni sustav je izuzetno važan jer on pravodobno reagira na patogene organizme koji dolaze s različitih frontova i štiti nas od daljnjih pogoršanja. Tada je vrlo važno aktivirati određene stanice poput neutrofila, sekretornog imunoglobulina A, eozinofila, NK stanice, T i B limfocite... Riječ je o kaskadi reakcija koja se događa u našem tijelu i, da bi sve funkcioniralo kako treba, bitno je da se odvija brzo i pametno - pojašnjava Gabre te ističe da je naš organizam predivna "mašinerija" koja zna kako i kamo treba ići, ako je dobro podržana izvana, a tome ide u prilog i činjenica da se imunosni sustav mijenja kroz životnu dob. Netom rođena beba oslanja se na pasivnu imunost stečenu od majke preko posteljice, a dodatnu zaštitu dobiva preko majčinog mlijeka. Kako dijete odrasta, stečeni imunitet postaje sve aktivniji i prepoznaje različite patogene. To je ona faza kada dijete oboli i po 8-10 puta godišnje od raznih, poglavito respiratornih, infekcija i tako trenira imunosni sustav. U adolescenciji i odrasloj dobi imunitet doseže svoj puni potencijal i, ovisno o nekim faktorima poput prehrane, sna, tjelovježbe i slično, on može biti "jači" ili "osjetljiviji". Starija životna dob je posebno osjetljivo razdoblje zbog imunosenescencije. Imunosni sustav s godinama slabi, slabije prepoznaje patogene i sporije se oporavlja od bilo kakvih infekcija. Stoga, moramo biti osobito pažljivi prema starijim osobama u našoj okolini, kao i prema maloj djeci dok njihov imunitet još nije u potpunosti razvijen.

Kakva nam je prehrana?

Često se postavlja pitanje što koristiti, što još dodati u našu svakodnevicu kako bismo imali dobar imunitet. Međutim, kako kaže naša sugovornica, ne pitamo se što bismo trebali oduzimati da taj imunitet bude još bolji. Prehrana je ono na što prvo moramo obratiti pozornost.

- Današnja hrana je vrlo često osiromašena vitaminima i mineralima, zbog uzgoja ili načina pripreme hrane, ali i zbog neadekvatnog odabira namirnica koje nisu nutritivno bogate, već samo bogate kalorijama. Prednost trebamo dati svježoj hrani i lokalnim sezonskim namirnicama. Konzervirane namirnice trebali bismo koristiti što manje, a ako i kupujemo konzervirano, možemo pokušati naći takav tip namirnice, ali u staklenoj ambalaži. Primjerice, tražite li pasiranu rajčicu, dajte prednost onoj u staklenoj ambalaži - savjetuje Gabre, napominjući da bismo rafinirane ugljikohidrate, ili točnije slatkiše, trebali izbjegavati ili ih ostaviti samo za posebne prilike. Kada nas ulovi želja za slatkim, uistinu možemo odabrati puno toga što neće štetiti našem imunitetu, poput orašastih plodova, slatkog voća kao što su datulje i slično.

Sami sebe potkradamo

Ističe da je i san još jedna stavka na popisu koja mora biti zadovoljena da bi imunitet mogao dobro raditi.

- Nažalost, često ga krademo sami od sebe gledajući u društvene mreže ili provodeći vrijeme pred TV-om. Uz to, u održavanju dobrog imuniteta važni su i tjelovježba i svježi zrak. Boravak u šumi, ili barem gradskim parkovima, pridonosi održavanju dobrog imuniteta. U šumi se luče fitoncidi, poput limonena, i beta pinena koji doprinose aktivnosti NK (natural killer) stanica koje su dio urođenog imunosnog sustava - pojašnjava Gabre, ističući da valja smanjiti i stres, no kako ga je danas gotovo nemoguće izbjeći, trebamo se naučiti koristiti alatima i ljekovitim biljem kojima možemo ublažili odgovor tijela na stres. Time ćemo izbjeći ili ublažili promjene u radu imuniteta koje nastaju kao posljedica dugoročne izloženosti kroničnom stresu.

Prehrana je ono na što prvo moramo obratiti pozornost

SHUTTERSTOCK

Naravno, za održavanje dobrog imuniteta možemo si pripomoći biljnim pripravcima, ali i nekim dodacima prehrani ako postoje manjkovi u tijelu.

- Danas vrlo često imamo manjak vitamina D u općoj populaciji, a upravo taj manjak može biti povezan sa slabim odgovorom imunološkog sustava. Za sintezu vitamina D potrebno je zdravo izlaganje suncu u periodima ranijeg jutra ili kasnijeg popodneva. Problem može biti i nedostatak cinka koji se smatra odgovornim za čak 16 posto respiratornih infekcija. Stoga bismo trebali poraditi na tome da jedemo kvalitetne žitarice i sjemenke, ali i kamenice koje su najbogatiji izvor cinka. Omega 3 masne kiseline također su jako važne za održavanje dobre ravnoteže i proizvodnju protuupalnih komponenti. Sitna plava riba, ali i chia sjemenke, sjemenke konoplje, laneno ulje, lanene sjemenke, ulje sjetvenog podlanka ili ulje uljane repice dragocjeni su sastojci koji doprinose proizvodnji protuupalnih komponenti - navodi Gabre napominjući da je, što se tiče neophodnog vitamina C, najbolje unositi ga putem sezonskog voća i povrća jer si tako možemo osigurati dovoljan dnevni unos za pravilan rad imunosnog sustava.

Top biljke za imunitet

Biljke koje su istražene u ovom kontekstu, kaže naša sugovornica, su echinacea, plod bazge, crni ribiz, pelargonium sidoides, vlasnati bušin, astragalus.

- Astragalus može biti jako koristan kod osoba životne iznad 50., kao i u kontekstu alergija. Vlasnati bušin je jedna od rijetkih biljaka koja se može koristiti kao čaj, a može prevenirati i smanjiti simptome infekcija gornjeg dišnog sustava. Pelargonium sidoides je biljka koja je slabije poznata kod nas, iako je obrađena kroz brojne kliničke studije, čak se nalazi i u vrlo dobro poznatim NICE UK smjernicama, a može se koristiti i u ranoj fazi već pri pojavi prvih simptoma. Echinacea se može koristiti u prevenciji, ali i na pojavu prvih respiratornih simptoma, no trebale bi je izbjegavati osobe s autoimunim bolestima jetre, a potreban je oprez i kod osoba koje su alergičari, ili imaju atopijski dermatitis. Ona se svakako koristi kroz kraći period, najviše do osam tjedana. Naposljetku tu je i plod bazge, koji je odlična biljka fitoterapije i jako dobro istražena, a prednost joj je što se može koristiti i kod najmlađih - ističe Gabre napominjući da bazga ima snažno antivirusno djelovanje, što je čini jako pogodnom za ovaj period godine.

Aromaterapija kao prevencija

Osim fitoterapije, u smislu prevencije, ali i pojave akutnih simptoma, možemo uključiti aromaterapiju. Ivana Gabre savjetuje eterično ulje Cinnamomum camphora ct. cineol, poznato i kao ravintsara, koje je odlična podrška imunosnom i dišnom sustavu. Mogu je koristiti svi uzrasti, uključujući i bebe od 3. mjeseca pa nadalje. Osim ravintsare, mogu biti jako korisna eterična ulja poput niaulija, čajevca, kajeputa, saro, eukaliptusa radiate i globulusa (za stariju djecu), limuna, naranče, bijelog bora i puzajućeg miloduha. Mogu se koristiti u difuzoru i tako zapravo cijelo kućanstvo ima korist. Sastavnice eteričnih ulja obogaćuju prostor i postižu antimikrobno djelovanje - pojašnjava Gabre, napominjući da se eterična ulja mogu koristiti i dermalno, na koži, zajedno s baznim uljima pa tako, primjerice, eterično ulje ravintsare može pomoći u snižavanju povišene tjelesne temperature. Uz to, postoje i oleokapsule, kapsule u kojima se nalaze eterična ulja, koje se mogu koristiti kod respiratornih infekcija, u prevenciji, ali i u akutnim stanjima.

Čajna mješavina za snižavanje tjelesne temperature

Sastojci:

• 30 gr cvijeta kamilice
• 30 gr cvijeta bazge
• 40 gr cvijeta lipe

Priprema:

Bilje odvažemo, izmiješamo, i premjestimo u staklenku. Za pripremu šalice čaja treba nam jedna puna čajna žlica mješavine. Prelijemo kipućom vodom, i ostavimo 5-10 minuta da odstoji, a potom popijemo.