Doktorica Toljan: Ne krivite štitnjaču za Hashimoto, nego liječite imunitet u pet ključnih koraka

Primjedbe poput "ah, ona ti ima problema sa štitnjačom" ili "to je ta moja štitnjača" učinile su bolesti štitnjače, naročito Hashimotov tireoiditis, najučestaliju endokrinu bolest današnjice, gotovo normalnom pojavom. Čini se kao da ga ima svaka druga žena (u žena javlja četiri puta češće, naročito u dobi između 30. i 50. godine), a o njemu zapravo znamo jako malo. No, izgleda opet dovoljno da pristojnu hrpu različitih tegoba pripišemo toj dijagnozi, kao da je time problem riješen. Ako ništa drugo, neće vas nitko proglasiti cendravom ili lijenom zato što ste stalno umorni, bezvoljni, bez energije i žalite se na neke "nevidljive" tegobe. Mnogim je ženama laknulo kad su slavne osobe, poput top-modela Gigi Hadid, progovorile o svojoj borbi s Hashimotovom bolešću koja, kako je priznala, između ostalog utječe i na njezinu tjelesnu masu. I druge slavne dame otvorile su se i opisale kako izgleda život s Hashimotom, uključujući Oprah Winfrey, Kelly Osbourne, Kim Cattrall i mnoge druge. No, iako takve priče mogu ublažiti osjećaj usamljenosti u bolesti, ono što je stvarno važno i što vam, ako ste pogođeni Hashimotom, zaista može pomoći, jest spremnost da promijenite način života koji je i doveo do bolesti, tvrdi naša sugovornica dr. Sanja Toljan, specijalistica anesteziologije, reanimacije i intenzivnog liječenja te začetnica liječenja bioidentičnim hormonima u Hrvatskoj. Dr. Toljan, koja je zajedno s akademkinjom Vidom Demarin uredila i udžbenik "Klinička psihoneuroendokrinoimunologija", pojasnila nam je što je to točno Hashimotov tireoiditis te dala mnoštvo korisnih savjeta kako na jednostavan način dovesti štitnjaču u red i živjeti kvalitetnije.

Žene pod stresom

- Hashimotov tireoiditis, koji se naziva još i kronični limfocitni tireoiditis, kronična je upala štitnjače, češća u žena. Ugroženije su žene nižeg socioekonomskog statusa u nerazvijenim zemljama svijeta. Iako je to epidemiološki podatak koji možda ne uzimamo previše znanstveno, meni kao praktičaru, koji svaki dan radi sa ženama koje imaju problema sa štitnjačom, govori mnogo. Vulnerabilne žene, očito pod kroničnim stresom, razvijat će više problema sa štitnjačom, što povezujem s imunitetom. Za mene je Hashimotov tireoiditis samo jedan od načina na koji tijelo ukazuje da s imunitetom nešto nije u redu. Velik problem prikazuje se kroz jednu malu žlijezdu na vratu, koja je, baš na sreću, svima vidljiva i opipljiva i daje rani znak da nešto polazi po zlu - kaže dr. Toljan napominjući da se autoimuni tireoiditis može pojaviti i u pedijatrijskoj populaciji, što se uvijek tumači genetskom predispozicijom.

- No, ako znamo da je danas znanstveno dokazano da je za ekspresiju gena potreban okoliš, koji zapravo upravlja njima, mislim da je zaista došlo vrijeme da prestanemo optuživati gene, a povedemo malo računa o okolini u kojoj živimo i koja nas određuje - upozorava naša sugovornica.

Tijelo djeluje cjelovito

Tireoiditis je, objašnjava, upala uzrokovana virusima, bakterijama i nekim drugim mikroorganizmima. Ipak, najvećim dijelom povezuje se s Epstein-Barrovim virusom.

- To je herpes virus koji ‘spava‘ u jetri i aktivira se zbog epigenetskih faktora. Tireoiditis može biti uzrokovan i zračenjem, terapijom jodom, kontracepcijom, antiaritmikom amiodaronom, trudnoćom, pušenjem ili nesanicom, dakle, moguć je širok raspon etioloških čimbenika, pa zato u praksi to ne istražujemo. Pacijenti kojima se kaže da imaju Hashimoto obično jako dobro prihvate svoju dijagnozu jer već imaju prijateljice, članove obitelji i suradnike koji imaju istu dijagnozu i nekako to prihvaćaju kao ‘klub oboljelih od štitnjače‘. Vidim da se prepuštaju dijagnozi i sve simptome koje imaju pripisuju štitnjači. U ovu zamku upadaju pacijenti, ali i liječnici, jer je uistinu teško razlučiti što je od čega, s obzirom na to da tijelo ne djeluje u odjeljcima, nego cjelovito - ističe dr. Toljan i dodaje da je način razmišljanja "ovo mi je od štitnjače, a ovo od želuca" potpuno neprihvatljiv za inteligenciju organizma koji radi kao cjelina. Zbog praktičnosti, kaže, mi smo ga podijelili na sektore, ne misleći pritom da smo možda pogriješili. S obzirom na sve rečeno, teško je reći koji su izolirani simptomi tireoiditisa, a koji nastaju od poremećenog rada imunološkog sustava.

- Pacijenti koji imaju povišena antitijela na tireoglobulin i tiroidnu peroksidazu klasificiraju se kao Hashimoto, međutim znanstvena istraživanja su pokazala da oni često imaju i druge autoimune bolesti kao što su vitiligo, urtikarija, alopecija areata, pemphigus vulgaris, fibromijalgija, Sjögrenov sindrom, sistemski lupus eritematodes, sklerodermija, dijabetes tipa 1, primarni bilijarni kolangitis, autoimuni pankreatitis, celijakija, atrofični gastritis, perniciozna anemija te deficit željeza i vitamina D. Dakle, mnogo je dijagnoza i stanja povezanih s tireoiditisom te je očito da s fokusom samo na štitnjaču neće doći do izlječenja. Naravno, medicini nije niti cilj da izliječi, nego da kroničnu bolest drži ‘pod kontrolom‘ - kaže dr. Toljan ističući da jedno stanje zahtijeva veliku pažnju, a to je povezanost anksioznog sindroma i tireoiditisa, što viđa kod svih svojih pacijenata.

- Što je uzrok, a što posljedica, teško je reći, ali anksioznost je izraz napadnutog centralnog živčanog sustava, tako da griješimo gledamo li osobu kojoj je dijagnosticiran Hashimoto fokusirajući se samo na štitnjaču i sve pripisujući štitnjači - upozorava dr. Toljan, podsjećajući da uvijek treba gledati širu sliku, kao što nas uči klinička psihoneuroendokrinoimunologija.

Zamislite se nad načinom života

Stoga naša sugovornica svojim pacijentima nikad ne daje dijagnozu Hashimotova tireoiditisa. Radije im ukazuje na uzrok, a to je imunitet koji iz nekog razloga ne funkcionira.

- Liječnik treba znati da je u etiologiji bolesti imuniteta važno održavati pravilan cirkadijani ritam, pravilan mikrobiom, pravilnu razinu fizičke aktivnosti i graditi otpornost na stres. Ako se liječnik vodi time, svakako će znati postavljati pitanja i dovoditi stanje pacijenta u vezu sa stilom života. Primjerice, kažu da je kronični umor često simptom slabog rada štitnjače. No, kad pitate pacijente za higijenu spavanja, često otkrivate da je potpuno poremećena. Mnogi se proglašavaju noćnim pticama, budni su noću, spavaju poslijepodne i na taj način uzrokuju jaku disregulaciju kortizola, hormona koji je zadužen za održavanje imuniteta. Isto je i s famoznim debljanjem, koje nije posljedica slabog rada štitnjače nego nepravilnog ritma prehrane i nepravilnog načina unosa hrane. I tako, simptom po simptom, dolazimo do toga da je uzrok u neprilagođenom životnom stilu, odnosno našem humanom softveru, a ne u slabom radu štitnjače - pojašnjava dr. Toljan, priznajući da joj je, ako osoba prihvati da je za sve kriva štitnjača, teško prodrijeti kroz ta pogrešna uvjerenja.

Očito je, dakle, da će izolirano liječenje žlijezde biti neuspješno jer se ona ne može izvaditi iz konteksta organizma. To podrazumijeva, kako kaže dr. Toljan, da treba liječiti cijeli organizam pa će se onda dovesti u red imunitet koji će onda učinkovito braniti sve organe, uključujući i štitnjaču, od potencijalne opasnosti. To dokazuju mnogi pacijenti kojima, kad urede životni stil, padne razina antitijela na tireoglobulin i peroksidazu, navodi liječnica. Sve to daje nadu svakoj osobi s dijagnozom tireoiditisa da se može izliječiti ako ima snage i volje urediti svoj životni stil, tvrdi dr. Toljan. Navela je i, prema njezinu mišljenju, glavne postavke liječenja imuniteta.

Pet najvažnijih koraka

• Pravilan cirkadijani ritam: Preko dana treba biti aktivan, a do 22 sata treba zaspati, jer je tako određeno genima našeg cirkadijanog ritma. Ako to činimo, oni će se pravilno aktivirati i naš imunitet ima veliku šansu raditi ispravno.

• Paziti na prehranu: Treba jesti tri obroka dnevno i pritom žvakati te jesti bez kompjutora i mobitela ispred sebe. Između obroka ne grickati, nego piti samo tekućinu. Kuhati, a ne jesti industrijske proizvode, makar se deklarirali kao zdravi. Kupovati na tržnici i kuhati hranu od početka, a ne kupovati polugotove proizvode.

• Uzimati dodatke prehrani koji moduliraju imunitet: Danas imamo na raspolaganju adaptogene biljke koje naša sugovornica toplo preporučuje. To su maca, ashwagandha, rodiola, cordiceps i reishi, a treba ih uzimati ujutro i uz ručak, zajedno s vitaminima C i D, B kompleksom, magnezijem, omegom-3. Suplementi nisu svemoćni i neće vas izliječiti ako ne radite na usvajanju zdravih životnih navika, oni su dodatak prehrani i podrazumijevaju da vi već dobro jedete, pa su oni tu da sve dignu na viši nivo, poručuje dr. Toljan, uz napomenu da nije razumno hraniti se loše i onda očekivati od ashwagandhe da radi čuda.

• Treba biti fizički aktivan: Treba što više hodati, raditi rukama i nogama, a što manje sjediti u zatvorenom prostoru. Poslovi koji zahtijevaju rad za računalom, a pogotovo noćni rad i smjenski rad, koji dereguliraju cirkadijani ritam, statistički su u jakoj vezi s pojavom mnogih bolesti imuniteta. Cijeli dan sjediti za računalom, a onda doma ležati s mobitelom, siguran je put u bolest, upozorava dr. Sanja Toljan.

• Oslobađanje od stresa: Stres je neminovan pratitelj modernog života i svatko bi trebao usvojiti neku tehniku oslobađanja od napetosti. Dr. Toljan predlaže mindfulness meditaciju, tj. MBSR (mindfulness based stress reduction), metodu koja se može prakticirati svaki dan po pola sata. Dodaje da brojni znanstveni radovi potvrđuju njezin blagotvoran učinak na imunitet.

Alarm koji zahtijeva akciju

- Nadomještanje hormona štitnjače kada su njihovi nalazi u redu potpuno je pogrešno, jer tako dolazi do atrofije štitne žlijezde. Ako vaša žlijezda na ultrazvuku baš ne izgleda najbolje, upaljena je i doktor vam daje dijagnozu Hashimota, najgore što možete učiniti jest uzeti nadomjesnu terapiju, jer njome odmah štitnjaču dovodite u atrofiju i udaljujete se od ozdravljenja - tvrdi dr. Sanja Toljan.

Želite li zdravlje za sebe i svoju štitnu žlijezdu, kaže, probajte raditi na jednostavnim spomenutim promjenama i dogodit će vam se ono što se dogodi većini ljudi kad to prihvate: bit ćete orni, a ne umorni, imate ćete jasan um, a ne maglu u glavi, lako ćete regulirati tjelesnu masu, a nećete sve više nakupljati kilograme i, što je najvažnije, navečer ćete biti umorni i željet ćete san kako biste sutra mogli biti odmorni, aktivni sudionici života.

- Ne treba optuživati bolesne organe i antitijela za naše simptome, nego to shvatiti kao alarm koji zahtjeva akciju i promjenu. Mnogi od nas opterećeni su genetskim predispozicijama, misleći kako moramo razviti iste bolesti kao i naši preci. Istina je sasvim suprotna, za bolest je odgovoran vaš način života i sve što je povezano s tim. No, činjenica je da mi nasljeđujemo način života svojih roditelja i zato razvijamo iste bolesti kao i oni - zaključuje dr. Toljan.

Za kraj poručuje da je odluka "želim biti zdrav" početak svakog ozdravljenja, pa tako i rješenje problema sa štitnjačom: - Slušajte što vam govori ta mala žlijezda u vratu i napravite toliko potrebnu promjenu koja će vas odvesti u dugotrajan osjećaj zdravlja i vitalnosti.