U Hrvatskoj godišnje bacamo gotovo 280 tisuća tona hrane, a najvećim dijelom otpad nastaje u kućanstvu

Dok milijuni ljudi diljem svijeta i dalje gladuju, oko 1,3 milijarde tona hrane u svijetu svake godine završi u otpadu. Prema posljednjim rezultatima Eurostata (2024.), samo u Republici Hrvatskoj godišnje se baci gotovo 280 tisuća tona hrane, a najvećim dijelom otpad od hrane nastaje u kućanstvu (76 %). Na godišnjoj razini svaki Hrvat baci oko 72 kg, dok svaki Europljanin baci 132 kg hrane u prosijeku. ​ Riječ je o globalnom problemu s golemim posljedicama za okoliš, gospodarstvo i društvo. Gubitak hrane ne podrazumijeva samo bačene obroke, već i rasipanje resursa potrebnih za njezinu proizvodnju - vode, zemljišta, energije i ljudskog rada. Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pokazuju da čak deset posto dostupne hrane u Europskoj uniji završi kao otpad. U svijetu koji se suočava s klimatskim promjenama, iscrpljenim prirodnim resursima i sve izraženijim socijalnim nejednakostima, bacanje hrane više nije zanemariv propust, već ozbiljna prijetnja održivosti.

Ovo je samo jedna od tema o kojima će se razgovarati na konferenciji FOODCOOLTOUR, koja se 7. i 8. svibnja 2025. godine održava u Osijeku. FOODCOOLTOUR će okupiti vodeće stručnjake iz nacionalnih, europskih i svjetskih institucija koji će tijekom dva dana rasprava, predavanja i susreta otvoriti ključna pitanja vezana uz sigurnost hrane, poljoprivredu i proizvodnju hrane, nove prehrambene trendove i izazove koje donosi budućnost.

Hrana pod povećalom: od otpada do inovacija i sigurnosti

Na konferenciji će se raspravljati i o prehrambenoj sigurnosti u uvjetima učestalih geopolitičkih previranja te pokušati naći odgovore na pitanja kako očuvati dostupnost sigurne hrane u okolnostima političkih previranja i sukoba, nestabilnih trgovinskih politika i negativnog utjecaja klimatskih promjena. Hrvatska proizvodi samo 67 posto potreba tržišta te će stručnjaci iz Europskog parlamenta, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, stručnih i znanstvenih institucija te prehrambene industrije raspravljati o tome kako osigurati stabilnost prehrambenih sustava u vremenima krize.

Na konferenciji će biti riječi i o rastućem tržištu dodataka prehrani, koje na globalnoj i nacionalnoj razini bilježi snažan uzlet. Ministarstvo zdravstva godišnje zaprimi i do 1100 zahtjeva za registraciju novih dodataka prehrani, dok je njihov broj u posljednjih pet godina porastao za 30 %. Ovo tržište otvara brojna pitanja o kvaliteti, sigurnosti i regulaciji proizvoda koje potrošači sve češće uključuju u svoju svakodnevnu prehranu.

„Je li gluten otrovan, a margarin štetan?“, „Mogu li plastične posude s oznakom “sigurno za mikrovalnu pećnicu” otpuštati mikroplastiku?“ - u panelu pod nazivom „Kome vjerovati? Food facts vs fake news“, sudionici će pokušati dati odgovore na pitanja kako prepoznati znanstveno utemeljene informacije u odnosu na one koje to nisu, a kojima smo svakodnevno izloženi, kako se nositi s lažnim vijestima te kako vratiti povjerenje potrošača u prehrambeni sustav.

FOODCOOLTOUR donosi i izuzetno zanimljive rasprave o greenwashingu, odnosno zavaravajućim marketinškim praksama u prehrambenoj industriji kojima se nastoji prikazati proizvode ekološki prihvatljivijim nego što doista jesu. Bit će govora i o „novoj hrani“, odnosno kategoriji hrane u koju pripadaju novi izvori hrane poput kukaca, chia sjemenki ili zrna kvinoje, ali i proizvodi koji su proizvedeni ili obrađeni inovativnim tehnološkim postupcima poput tretiranja ultraljubičastim svjetlom alternative čokoladi kakvu danas poznajemo, a čija je budućnost ugrožena zbog sve manjih uroda kakaovca. Govorit će se i o važnosti dizajna ambalaže u prehrambenoj industriji i s marketinškog ali i s aspekta novih europskih regulativa vezanih za očuvanje okoliša kao i o utjecaju oglašavanja brze hrane na promjene prehrambenih navika, posebice mladih.

Konferencija se ne ograničava samo na stručna izlaganja - posjetitelji će u sklopu nje moći pogledati i dokumentarne filmove koji se iz raznih aspekata bave temom hrane, poput The Perfect Meal i Plastic Fantastic, a večeri su rezervirane za druženja i umrežavanja uz koncerte Nine Badrić i Matije Cveka.