Prehrana koja štiti od raka, bolesti srca i mozga pomaže i u borbi protiv klimatskih promjena

Pridržavanje prehrane prihvatljive za naš planet koja se sastoji uglavnom voća, povrća i cjelovitih žitarica smanjuje rizik od preuranjene smrti za gotovo jednu trećinu kod ljudi, dok također dramatično smanjuje ispuštanje stakleničkih plinova koji uništavaju planet, pokazalo je nedavno istraživanje.

Utjecaj na zdravlje

- Prehrana koja prednost stavlja cjelovitoj biljnoj hrani nad životinjskim proizvodima i visoko prerađenom hranom korisna je ne samo za naše zdravlje, nego i za planet - naglašava dr. David Katz, specijalist preventivne i lifestyle medicine i dodaje da takav prehrambeni obrazac može dovesti do značajnog smanjenja smrtnosti.

Studija, objavljena u The American Journal of Clinical Nutrition, ispitala je prehrambene navike više od 200,000 pojedinaca, otkrivajući da su oni koji se pridržavaju planetarne zdravstvene prehrane imaju 30 posto manju vjerojatnost da će prerano umrijeti od bilo kojeg uzroka u usporedbi s onima koji ne prekticiraju tu prehranu. Osim toga, spomenuti obrazac prehrane povezan je s nižim rizicima od neurodegenerativnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, raka i bolesti dišnog sustava.

Koristi za okoliš

Proizvodnja hrane, posebno stočarstvo, uvelike doprinosi klimatskoj krizi. Uzgoj stoke zahtijeva puno poljoprivrednog zemljišta, što dovodi do krčenja šuma, gubitka biološke raznolikosti i onečišćenja vode. Životinje poput stoke, ovaca i koza proizvode metan, snažan staklenički plin, kroz svoje probavne procese. Metan je 80 puta učinkovitiji u zagrijavanju planeta od ugljičnog dioksida tijekom 20-godišnjeg razdoblja.

Na primjer, jedna odrasla krava može proizvesti do 500 litara metana dnevno, a ukupni učinak tih emisija čini gotovo 15 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, navodi se u časopisu Europske komisije, Horizon.

Zato prehrana koja je zdrava za planet može dramatično smanjiti te utjecaje. Takva prehrana smanjuje korištenje zemljišta za 51 posto, emisije stakleničkih plinova za 29 posto, a potrošnju gnojiva za 21 posto, a istovremeno produžuje životni vijek ljudi.

Planetarna zdravstvena prehrana

Komisija EAT-Lancet, koja se sastoji od 37 znanstvenika iz 16 zemalja, razvila je 2019. prehranu usmjerenu na optimizaciju ljudskog zdravlja i smanjenje utjecaja kojeg napravi proizvodnja hrane za globalno stanovništvo na okoliš. Ona potiče povećanu konzumaciju raznolikog voća i povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki i proteina na biljnoj bazi, uz minimiziranje unosa mesa i mliječnih proizvoda.

Sudionici zdravstvene studije medicinskih sestara I i II i studije zdravstvenih djelatnika pružili su opsežne prehrambene podatke tijekom 34 godine, koje su istraživači analizirali u skladu sa smjernicama Eat-Lancet. Dijete su bodovane na temelju unosa 15 skupina hrane, favorizirajući one kojima je potrebno manje resursa za proizvodnju, poput cjelovitih žitarica, gomolja, povrća, cijelog voća, mahunarki i nezasićenih biljnih ulja.

Rezultati naglašavaju povezanost prirode ljudskog i planetarnog zdravlja. Walter Willett, koautor studije i profesor epidemiologije i prehrane na Harvard T.H. Chan School of Public Health, naglasio je da opseg i dugoročni podaci studije pružaju čvrste dokaze o prednostima planetarne prehrane.