Probiotici su živi mikroorganizmi - bakterije i kvasci - koji prirodno žive u našem tijelu, kao i brojni drugi, te pokazuju blagotvorno djelovanje. Ti prijateljski nastrojeni mikrobi drže pod kontrolom one potencijalno štetne, pomažu imunitetu i sudjeluju u održavanju dobre probave, no istraživanja pokazuju da njihovo djelovanje može ići i puno dalje od toga.
Poznate su njihove zdravstvene dobrobiti za domaćina kada se daju u odgovarajućoj količini, iz hrane ili uzimanjem probiotskih proizvoda: mnogi od njih su oralni dodaci prehrani namijenjeni unosu u gastrointestinalni trakt, drugi se nanose lokalno na kožu ili sluznice, odnosno na mjesta gdje korisni mikroorganizmi obično žive. Ipak, djelovanja probiotika još su nedovoljno istražena, a trenutačno su istraživanja usmjerena prema njihovim molekularnim djelovanjima i mogućim primjenama. Razmatra se nekoliko mehanizama putem kojih probiotici djeluju, a tu su uključeni: natjecanje s patogenima za mjesta adhezije (prianjanja) i njihovo isključivanje, poboljšanje barijere crijevne sluznice, imunomodulacija crijeva i sinteza neurotransmitera. Što se tiče novih mogućnosti primjene, zbog sposobnosti da moduliraju crijevnu mikrobiotu i utječu na imunosni sustav, probiotici se mogu koristiti i kao pomoćno sredstvo kod hipertenzije, hiperkolesterolemije, raka, gastrointestinalnih bolesti.
Izvori u hrani
U svakom slučaju, probiotici su se, u namirnicama ili kao dodaci prehrani, nametnuli kao najistaknutiji sastojak u eri funkcionalne hrane. Različita fermentirana hrana sadrži aktivne mikrobe genetski slične sojevima koji se koriste kao probiotici, tu se ubrajaju jogurt i kefir, svježi sir, kiseli kupus, kiseli krastavci i ostalo ukiseljeno povrće, miso juha, kombucha (fermentirani napitak). Probiotici se naveliko koriste u prehrambenoj industriji, ponajprije u mliječnoj te u industriji pića i pekarstvu. Najveća im je prepreka u djelovanju kod osobe koja ih konzumira njihova osjetljivost na procese obrade i na probavne procese. No, nove i inovativne metode, poput nanokapsulacije i genetske modifikacije, omogućuju im da prilično učinkovito izdrže na tom teškom putu i stignu do crijeva, pa se njihov potencijal može sve uspješnije iskorištavati u sve većim komercijalnim razmjerima. Najbolje bi bilo, naravno, kad biste sami kiselili hranu kod kuće, a ako to nije moguće, provjeravajte etikete i kupujte samo one proizvode s probioticima na kojima piše da sadrže žive i aktivne kulture bakterija.
Zdravstvene prednosti probiotika povezane su s prevencijom i ublažavanjem brojnih bolesti, no kako ćemo znati kada ih i u kojoj mjeri možemo uzimati? Odgovore na neka praktična pitanja o upotrebi probiotika dala nam je Lea Šulc, mag. nutricionizma, iz Zagrebačkog dijabetičkog društva.
U kojim se slučajevima preporučuje uzimati probiotike?
- Za održavanje zdravlja crijeva, ali i sveukupnog zdravlja, vrlo je važno da nam je crijevna mikrobiota u ravnoteži. Međutim, u određenim situacijama i stanjima može doći do narušavanja crijevne ravnoteže. Svima je, primjerice, poznato da će nam na terapiji antibioticima biti preporučena suplementacija probioticima. Antibiotici, naime, svojim djelovanjem uništavaju i "loše" i "dobre" bakterije, a uzimanjem probiotika potaknut ćemo rast "dobrih" mikroorganizama i vratiti crijevnu mikrobiotu u ravnotežu. Osim toga, terapija antibioticima vrlo često izaziva probavne tegobe poput proljeva, a probiotici su se pokazali korisnima u sprečavanju pojave ili trajanja proljeva.
Probiotici se preporučuju i kod drugih probavnih tegoba, poput nadutosti i zatvora, zatim kod sindroma iritabilnog crijeva, ali i kod ublažavanja grčeva u dojenih beba te pojave atopijskih problema, kao što je ekcem u dojenčadi. Uzimanje probiotika pronašlo je upotrebu i kod dalekih putovanja, budući da je pojava probavnih problema u tim situacijama vrlo česta. Nadalje, probiotici mogu pomoći i u smanjenju simptoma lošeg probavljanja laktoze, smanjenju rizika ili trajanja infekcija gornjih dišnih puteva (kao što je obična prehlada) ili pak infekcija crijeva.
Po čemu znamo trebaju li nam probiotici, postoje li testovi za to?
- Za probioticima treba posegnuti u trenucima kada smo na terapiji antibioticima, kada imamo problema s probavom koji traju dulje vrijeme ili kod određenih bolesti kod kojih bi crijevna ravnoteža mogla biti narušena. Danas na tržištu postoje određeni testovi koji analiziraju uzorke fecesa na temelju kojih dobivamo podatke o našoj crijevnoj mikrobioti. Potom tvrtka koja nudi testiranje na temelju rezultata vrlo često nudi planove prehrane i suplementacije.
No, najprije treba naglasiti kako ti testovi za sada nisu standardizirani. Drugim riječima, tvrtke koje nude testiranja mikrobiote crijeva koriste različite metodologije te trenutačno ti testovi nisu znanstveno potvrđeni. Osim toga, testiranje mikrobioma služi kao "snimka" naših crijeva u određenom trenutku, najčešće odražavajući hranu koju smo jeli prethodnih dana, pa kada bismo ga ponovili nakon nekoliko dana, najvjerojatnije ne bismo dobili jednake rezultate. Isto tako, valja naglasiti kako debelo crijevo ljudi sadrži više od 100 bilijuna bakterija i 1000 različitih njihovih vrsta. Uz to, u crijevima su prisutne i druge vrste mikroorganizama koje nisu uključene u ovaj broj, kao što su virusi, protozoe i kvasci. Mikrobiotu crijeva mogli bismo smatrati mikrobnim organom, koji kroz kompleksnu interakciju regulira fiziologiju na lokalnoj i sistemskoj razini i iz tog razloga trenutačni komercijalni testovi ne mogu dati potpun uvid u cjelokupno zdravlje naše crijevne mikrobiote.
Kako ih je najbolje uzimati, putem hrane ili suplementacijom?
- Imate li naviku konzumacije mliječnih proizvoda, bilo bi poželjno u prehranu uvrstiti i fermentirane mliječne proizvode, poput probiotičkog jogurta ili kefira. U zimskim mjesecima ističe se i kiseli kupus, koji također sadrži dobre bakterije. Ako pak mislite da prehranom ne osiguravate dovoljan unos probiotika i prebiotika (koji predstavljaju hranu za mikroorganizme u našim crijevima), što bi značilo dovoljan unos fermentiranih proizvoda te unos vlakana iz povrća, voća, cjelovitih žitarica i mahunarki, možda bi bilo dobro razmisliti o suplementaciji probioticima. Dodatan razlog za uvođenje suplementacije probioticima mogu biti i određena zdravstvena stanja poput probavnih, autoimunih i metaboličkih bolesti.
Kako znamo pomaže li nam probiotik?
- Različite vrste mikroorganizama različito djeluju na nas i naše zdravlje, a određeni su rodom, vrstom i sojem. Primjerice, određeni sojevi poznati su po djelovanju na imunitet, drugi pak po djelovanju na probavu ili metabolizam i slično. Prije početka uzimanja probiotika trebamo znati s kojim ga ciljem želimo uzimati, pa ovisno o razlogu suplementacije, odabrati probiotik koji dokazano djeluje na aspekt zdravlja koji nas zanima. Međunarodna znanstvena organizacija za probiotike i prebiotike (ISAPP) navodi kako bi se prednosti suplementacije probioticima trebale uvidjeti nakon mjesec dana korištenja. Ako nakon tog perioda ne uočite poboljšanja problema zbog kojeg ste odlučili uzimati probiotik, taj vam probiotik najvjerojatnije ne odgovara i nije za vas.
Koje su potencijalne dobrobiti uzimanja probiotika?
- Osim kod probave i imuniteta, probiotici su se pokazali korisnima i kod autoimunih bolesti. Kod osoba oboljelih od autoimunih bolesti uočilo se, naime, kako crijevna mikrobiota nije u ravnoteži i kako su određene vrste mikroorganizama odgovorne za pojedine podvrste autoimunih bolesti, odnosno za njihove kliničke pokazatelje. Prema tome, smanjenje, odnosno povećanje količine određenih bakterija u crijevnoj mikrobioti uzrokuje proupalni, odnosno protuupalni učinak i promjene u metabolizmu. Crijevna neravnoteža uočena je i kod nekih metaboličkih bolesti, kao što su dijabetes ili pretilost: istraživanja su uočila razlike između sastava crijevne mikrobiote osoba s adekvatnom tjelesnom masom i osoba s pretilošću. U posljednje se vrijeme naglašava i važnost veze između crijeva i mozga, zbog čega bismo mogli govoriti o ulozi crijevne mikrobiote u razvoju neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Povezanost crijevne mikrobiote i različitih aspekata zdravlja neprestano se istražuje tako da možemo očekivati još puno novih saznanja o važnosti zdravlja naših crijeva.
Kako probiotici mogu djelovati kod dijabetesa?
- Važnost zdravlja crijeva povezuje se i s dijabetesom. Istraživanja su pokazala kako suplementacija probioticima pokazuje određena poboljšanja glikemije promjenom sastava crijevne mikrobiote. Što se dijabetesa tipa 1 tiče, riječ je o autoimunoj bolesti kod koje je vrlo često prisutna neravnoteža crijevne mikrobiote. S druge strane, dijabetes tipa 2 metabolička je bolest u čijoj je pozadini vrlo često prisutna pretilost, a oba se stanja povezuju s oksidativnim stresom i upalom u organizmu. Iz tog razloga suplementacija probioticima povoljno djeluje na sastav, a time i na funkciju crijevne mikrobiote. Ona je složenim mehanizmima uključena u metabolizam glukoze, a time i u održavanje razina glukoze u krvi stabilnima.
Možemo li uzeti previše probiotika, jesu li moguće neke nuspojave?
- Većina probiotika je sigurna. Ipak, valja napomenuti kako suplementacija probioticima kod nekih ljudi može izazvati probavne probleme poput nadutosti, proljeva, zatvora i plinova kada se prvi put uzimaju, nakon čega se u većini slučajeva tijelo na njih navikne. Zbog toga je važno odabrati dodatak prehrane s probioticima ovisno o vašem stanju te u periodu od mjesec dana pratiti njegovo djelovanje i nuspojave. Osim lakših nuspojava, u određenim situacijama moguće su i ozbiljnije nuspojave, od infekcija do toga da probiotički mikroorganizmi stvaraju štetne tvari, a moguće je i da oni na druge mikroorganizme u probavnom traktu prenesu gen otpornosti na antibiotike. Zbog toga je vrlo važno birati suplemente probiotika pouzdanih kompanija koji na deklaraciji imaju jasno naveden rod, vrstu i soj mikroorganizma te ih čuvati sukladno uputama navedenim na proizvodu. Probiotici ipak nisu za svakoga, pa se suplementacija probioticima ne preporučuje osobama koje imaju oslabljen imunološki sustav (koje uzimaju imunosupresive), nakon operacija, osobama sa sindromom kratkog crijeva, teškim i kritičnim bolesnicima i prerano rođenoj dojenčadi, a isto tako treba biti oprezan sa suplementacijom kod trudnica i dojenčadi.
Polje istraživanja zdravlja crijeva vrlo je veliko i kompleksno, kao i populacija naših mikroorganizama u crijevima, na koju utječu brojni čimbenici i koja je specifična kod svakog pojedinca. Iz toga razloga za sada možemo reći kako pravilnim načinom života, koji uključuje prehranu s dovoljno vlakana, zdravih izvora proteina i masnoća te složenih ugljikohidrata, redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću, dovoljno sna i kontrolu stresa, možemo utjecati na zdravlje naših crijeva, gdje će probiotici, bilo iz hrane ili dodataka prehrani, dodatno pomoći u održavanju našeg sveukupnog zdravlja.
Kako djeluju pojedini probiotski sojevi
Kad se aktivni probiotici dodaju hrani, broj živih tvari ne smije biti manji od 106 CFU (engl. colony forming units) po mililitru (gramu) tijekom roka trajanja, a najčešće je 109 CFU. Navodimo neke od najkorištenijih probiotskih sojeva i njihova najvažnija djelovanja.
Lactobacillus rhamnosus GG: sprečava ili ublažava proljev koji se javlja zbog upotrebe antibiotika ili na putovanjima; olakšava stanje osobama s intolerancijom na laktozu; poboljšava mentalno zdravlje povećanjem razine receptora između želuca i mozga.
Bifidobacterium longum: ublažava nadutost i opću nelagodu zbog sindroma iritabilnog crijeva; pomaže u probavljanju ugljikohidrata; jača crijevnu sluznicu i poboljšava imunosne funkcije.
Saccharomyces boulardii: sprečava infekcije izazvane bakterijom Clostridium difficile; ublažava upale u crijevima kao što je kolitis; pomaže u brzom oporavku od putničkog proljeva.
Lactobacillus plantarum 299v: olakšava apsorpciju ključnih nutrijenata kao što je željezo; smanjuje nadutost i bolove u želucu; održava ravnotežu gastrointestinalne flore.
Bifidobacterium bifidum: pospješuje probavljanje vlakana; potiče djelovanje vitamina B12, K2 i drugih; protuupalno djeluje na probavni sustav.
Akkermansia muciniphila: jača stijenku crijeva; pomaže u kontroli potrošnje masti i kontroli tjelesne mase; sudjeluje u kontroli razina šećera i kolesterola.
Što su prebiotici, sinbiotici i postbiotici
Na području zdravlja crijevne mikrobiote, osim probiotika, pojavljuje se još "biotika" koji mogu pružati dobrobit ljudskom zdravlju. To su prebiotici, sinbiotici i postbiotici.
Prebiotici: hrana za probiotike
Najjednostavnije rečeno, prebiotici su hrana za probiotike. To su vlakna iz hrane koje ljudsko tijelo ne može probaviti i apsorbirati, ali ih "dobri" mikroorganizmi u crijevima mogu selektivno koristiti, a to povoljno djeluje na zdravlje. U prebiotike se ubrajaju, primjerice, oligofruktoza, oligogalaktoza, oligosaharidi, inulin i drugi polisaharidi... Njihovi su najbolji prirodni izvori povrće i cjelovite žitarice, posebno sirovi češnjak i luk, šparoge, artičoke, brokula, kupus, ali i med. Zdravstvene prednosti prebiotika mogu biti poboljšanje ravnoteže crijevne flore, poboljšanje kod različitih gastrointestinalnih stanja, podrška imunosnom sustavu, reguliranje tjelesne mase, reguliranje razine šećera u krvi.
Sinbiotici: spoj probiotika i prebiotika
Međunarodna znanstvena udruga za probiotike i prebiotike (ISAPP) definira sinbiotike kao mješavinu koja donosi zdravstvene dobrobiti domaćinu, a sastoji se od živih mikroorganizama i supstrata koje mikroorganizmi domaćina selektivno koriste. Učinak probiotika i prebiotika u njima bi trebao biti poboljšan. Zasad su slabije istraženi od probiotika, no može se reći da pridonose ravnoteži mikrobiote, imunosnom sustavu, zdravlju probavnog sustava itd.
Postbiotici: "mrtvi" sojevi i njihovi metaboliti
Otkriveno je da ne samo živi sojevi, nego i neki inaktivirani sojevi i njihovi metaboliti mogu biti korisni za ljude. Nazvani su postbiotici. Istraživanja su pokazala da imaju protuupalna svojstva te da se i oni mogu primijeniti za ublažavanje simptoma alergija, regulaciju gastrointestinalnih funkcija itd.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....