Dermatolog vam je propisao antibiotik za akne, ovo su ključni savjeti koje trebate znati

Zbog svojih antimikrobnih i protuupalnih svojstava, lokalni (topikalni) i sistemski antibiotici ključne su komponente liječenja akni. Budući da su akne osma najčešća bolest u svijetu, koja pogađa 85 posto adolescenata, a procjenjuje se i da čak do 40 posto starijih od 25 godina ima kožu sklonu aknama, ne čudi da dermatolozi primarno propisuju ove lijekove. Tri četvrtine stručnjaka propisuju antibiotike za akne kako je pokazala elektronička anketa prisutnih dermatologa na ovogodišnjem Svjetskom kongresu dječje dermatologije (WCPD) održanom nedavno u Buenos Airesu u Argentini. Na kongresu se raspravljalo o nužnosti smanjenja globalnog problema antimikrobne rezistencije.

Udar na crijevnu mikrobiotu

Nedavne studije pokazale su zabrinjavajući porast rezistentnih sojeva bakterije odgovorne za razvoj akni (Cutibacterium acne). Također je identificirana kao patogeni čimbenik u drugim nedermatološkim bolestima kao što su sarkoidoza, infekcije zglobnih proteza, rak prostate i postoperativne infekcije. Upotreba antibiotika za akne također može poremetiti crijevnu mikrobiotu i povezana je s kolonizacijom i rezistencijom streptokoknih bakterija u ždrijelu.

- Kad god je to moguće, treba odabrati neantibiotske terapije za akne - rekla je dr. Patricia Troielli, dermatologinja, savjetnica Odbora za akne Argentinskog društva za dermatologiju. Priznala je da mnogi njezini kolege smatraju da su alternative bez antibiotika manje učinkovite.

Dermatologinja Troielli predlaže je da se počne s lokalnim retinoidima ili fiksnim kombinacijama (benzoil peroksid plus adapalen, trifaroten ili tazaroten), kao i korištenje hidratantne dermokozmetike, koja može poboljšati rezultate kada se koristi uz medicinsku terapiju. Druge alternative antibioticima uključuju izotretinoin, spironolakton (samo za pacijentice), fotodinamičku terapiju i lasere.

Antibiotici da, ali uz važna pravila

Marimar Sáez-de-Ocariz, dr. med., pedijatrijska dermatologinja naglasila je da "antibiotici ostaju vrijedna opcija liječenja, s jakim dokazima koji podupiru njihovu učinkovitost u upalnim aknama", ali da je ključno pridržavanje pravilne prakse propisivanja.

Dr. Sáez-de-Ocariz pojasnila je za Medscape koja su tri ključna čimbenika za optimalnu primjenu lokalne ili sistemske antibiotske terapije za akne?

• Pravilan odabir pacijenta

- Antibiotici se smiju propisati samo za upalne lezije (papule, pustule i čvoriće), a ne za komedone – naglasila je Sáez-de-Ocariz. Prema metaanalizi 204 kliničke studije iz 2023., najučinkovitiji tretman upalnih lezija je oralni izotretinoin, nakon čega slijede lokalni antibiotici u kombinaciji s azelainskom kiselinom, oralni antibiotici plus retinoidi i benzoil peroksid u kombinaciji s lokalnim antibioticima ili retinoidima.

Lokalni antibiotici preporučuju se kao prva linija liječenja blagih do umjerenih upalnih akni. U ova četiri scenarija treba uzeti u obzir oralne antibiotike: umjerene do teške upalne akne, neuspjeh lokalnog liječenja (nakon 8-12 tjedana), akne na opsežnim područjima (kao što su lice, prsa i leđa) i rizik od ožiljaka (npr. sklonost stvaranju ožiljaka ili postupalne hiperpigmentacije).

Međutim, antibiotici se ne smiju propisivati ako postoji povijest prethodnog neuspjeha liječenja istim lijekovima.

- Temeljita anamneza pacijenta je neophodna. Ako je pacijent imao upalne akne liječene antibioticima dva ili tri puta, čak i ako ih prvi put vidim, trebali bismo razmotriti liječenje izotretinoinom ili, za pacijentice, spironolaktonom ili kontraceptivima - objasnila je dermatologinja.

• Kombiniranje s drugim lijekovima (ali ne i s drugim antibioticima)

Iako studije pokazuju da je monoterapija lokalnim i oralnim antibioticima jednako učinkovita kao i retinoidi za upalne lezije, sve smjernice preporučuju korištenje antibiotika u kombinaciji s drugim lijekovima kako bi se smanjio rizik od bakterijske rezistencije. Na primjer, lokalni antibiotici mogu se kombinirati s benzoil peroksidom ili retinoidima. Ažurirane smjernice Američke akademije za dermatologiju iz 2024. preporučuju istodobnu primjenu benzoil peroksida s oralnim antibioticima kao dio najboljih praksi za smanjenje rezistencije na antibiotike i ograničavanje trajanja sistemske izloženosti antibioticima.

Međutim, jedna praksa koju treba izbjegavati je kombiniranje lokalnih antibiotika (npr. klindamicina) sa sistemskim antibioticima (npr. doksiciklinom).

• Poštivanje trajanja terapije (i priopćavanje pacijentima)

Dermatologinja napominje da sistemske antibiotike općenito treba propisivati 3-6 mjeseci na temelju kliničkog odgovora, iako smjernice Američke akademije za dermatologiju predlažu još kraće trajanje, odnosno između 3 i 4 mjeseca. Engleske Smjernice Nacionalnog instituta za izvrsnost u zdravlju i skrbi preporučuju početnu procjenu nakon 12 tjedana. Za oralne antibiotike, liječenje se može nastaviti uz lokalnu terapiju još 12 tjedana kada su se lezije poboljšale, ali nisu u potpunosti nestale. Druge smjernice postavljaju strogo maksimalno 3 mjeseca kako bi se spriječila mikrobna rezistencija.

- Potrebno je reći pacijentu da je liječenje antibioticima samo na propisano vrijeme. Ponekad ne žele prestati ili se osjećaju bolje nakon korištenja sistemskog liječenja, ali zanemaruju upotrebu lokalnog retinoida. Kada prestanu uzimati sistemski antibiotik, vraćaju se liječnicima i za svoje stanje krive prekid uzimanja antibiotika - objasnila je doktorica Sáez-de-Ocariz.