Vidljivo slabljenje moždanih funkcija počinje već u četrdesetima, a za to je zaslužan jedan krivac

Kao što je Shakespeare rekao - svi imamo svoje ulaske i izlaske na velikoj pozornici života. No sada su znanstvenici precizno odredili trenutak u srednjoj dobi kada naše moždane stanice počinju pokazivati prve znakove usporavanja.

Prema analizi mozga i kognitivnim testovima provedenima na 19.300 ispitanika, taj trenutak dolazi u prosjeku oko 44. godine života. Upravo tada počinje vidljivo slabljenje moždanih funkcija, a najbrže propadanje događa se oko 67. godine. Istraživači sa Sveučilišta “Stony Brook” u SAD-u vjeruju da bi njihova otkrića mogla pomoći u razvoju strategija za očuvanje zdravlja mozga u kasnijim godinama života.

- Razumijevanje kada i kako mozak počinje ubrzano starjeti omogućava nam da identificiramo kritične točke za moguću intervenciju. Izdvojili smo ključni trenutak u srednjoj dobi kada mozak počinje gubiti pristup energiji, ali prije nego što dođe do nepovratnih oštećenja. To je trenutak “savijanja” prije nego što dođe do “pucanja” - objasnila je neuroznanstvenica Lilianne Mujica-Parodi.

Glavni krivac

Studija je također otkrila glavnog krivca za ovo propadanje: otpornost neurona na inzulin. Kako mozak stari, njegovi neuroni postaju manje osjetljivi na inzulin, što znači da manje glukoze ulazi u stanice i osigurava energiju, a to dovodi do prekida moždanih signala.

Ova hipoteza je dodatno potvrđena genetskom analizom, koja je pokazala povezanost aktivnosti proteina GLUT4 (koji apsorbira glukozu) i APOE (koji prenosi masnoće) sa znakovima propadanja mozga. Znanstvenici smatraju da bi obnavljanje energetskih izvora za neurone moglo usporiti starenje mozga te otvoriti nove mogućnosti za liječenje neurodegenerativnih bolesti. Osobito jer je je protein APOE već ranije povezan s Alzheimerovom bolešću.

- U srednjoj dobi neuroni su metabolički iscrpljeni jer nemaju dovoljno goriva - bore se, ali su još uvijek održivi. Stoga pružanje alternativnog izvora energije u ovom ključnom trenutku može pomoći u obnavljanju funkcije. Međutim, u kasnijim godinama dugotrajno izgladnjivanje neurona može pokrenuti lančanu reakciju fizioloških problema, zbog čega je intervencija tada manje učinkovita - rekla je Mujica-Parodi.

Suplementi ketona

Kako bi testirali ovu teoriju, istraživači su 101 ispitaniku dali suplemente ketona, spojeva koji potiču osjetljivost neurona na inzulin i smanjuju metabolička oštećenja.

Rezultati su pokazali da su znakovi propadanja mozga stabilizirani nakon uzimanja ketona, a najveću korist primijetili su ispitanici u dobi između 40 i 59 godina. To sugerira da bi ovakav tretman mogao biti koristan, ali samo ako se primijeni na vrijeme.