Živi u svakom drugom čovjeku, a ako se ne liječi može izazvati čak i rak želuca

Helicobacter pylori (H. pylori) je spiralna bakterija koju pronalazimo na sluznici želuca i koja se povezuje s različitim patološkim stanjima.

Rezultati su pokazali da je otprilike 50% svjetske populacije inficirano bakterijom H. pylori, dok je u Hrvatskoj taj postotak veći i iznosi gotovo 70%. Infekcija neizbježno rezultira razvojem različitih stupnjeva gastritisa u 80-100% osoba, među kojima će oko 80% zahvaćenih tijekom života biti bez znatnijih gastrointestinalnih tegoba. U oko 10% inficiranih osoba razvit će se peptički ulkus, u oko 1% karcinom želuca, a u manje od 0,1% MALT limfom. Ova infekcija povezuje se i s određenim ekstragastričnim manifestacijama (neke kožne bolesti te imunosni i vaskularni poremećaji).

Naime, iako veliki broj ljudi ima ovu infekciju, pokazalo se da ne razviju svi simptome. Još uvijek nije poznato zašto je to tako, ali pretpostavlja se da neki ljudi jednostavno imaju bolji imunitet. Ipak, infekciju H. pylori treba shvatiti ozbiljno jer, ponovimo, može dovesti do gastritisa, čira, upale trbušne maramice, ali i povećati rizik za neke tipove raka želuca.

Simptomi

Tipičan simptom želučane ulkusne bolesti jest "nagrizajuća bol" u području žličice koja se javlja neposredno nakon jela. Ulkus dvanaesnika obično je kronična bolest koja se ponavlja, a karakterizira ju žgaravica i probadajuća bol u žličici. Obično se simptomi javljaju dva do pet sati nakon obroka, na tašte, te noću između 23 sata i 2 sata ujutro kada je sekrecija kiseline u želucu najizraženija. Bol popušta nekoliko minuta poslije uzimanja hrane ili antacida, da bi se ponovno javila nakon kraćeg vremenskog perioda.

Niz drugih simptoma koji mogu biti povezani s ulkusnom bolešću su:

• nedostatak apetita,
• neobjašnjiv gubitak težine,
• osjećaj nadutosti,
• mučnina i povraćanje,
• podrigivanje i žgaravica. Moguće komplikacije ulkusne bolesti su krvarenje i perforacija ulkusa. Dijagnoza se temelji se na kliničkoj slici, endoskopskom dokazivanju ulkusne bolesti te histološkoj analizi.

Dijagnostika

Za grupu pacijenata mlađih od 45 godina, bez teških, tzv. "alarmantnih" simptoma, dijagnostički se postupak može provesti već u ambulanti opće medicine jednom od neinvazivnih dijagnostičkih metoda.

Dijagnostički postupci za otkrivanje Helicobacter pylori-infekcije svrstani su u dvije skupine:

• invazivni (pregled sondom)
• neinvazivni (pregled bez sonde): puhanjem (privatno košta oko 350 kn) / pregled krvi ili sline (ne preporučuje kao prvi izbor) / pregled stolice (privatno košta od 120 do 300 kn)

Alarmantni simptomi su:

• jaki bolovi - koji bitno utječu na kvalitetu življenja
• znaci krvarenja (hematemeza - povraćanje krvi, melena - stolica crne boje)
• anemija
• jako povraćanje
• veći (nerazjašnjeni) gubitak tjelesne težine
• otežano i bolno gutanja hrane
• nalaza opipljive tvorbe u trbuhu
• izraženi znakovi pothranjenosti

Foto: iStock

Ne vselite se prije reda - kontrolni pregled na H. priori ponovite i za šest mjeseci.

Baš kao svaka infekcija, i ova se nakon uspješnog liječenja antibioticima može izliječiti, ali i vratiti. Stoga, oprezno pristupite ovoj dijagnozi.

Izvori:

• Helicobacter pylori infekcija - treba li se liječiti?, doc. dr. sc. Marinko Marušić, prim. dr. med., specijalist gastroenterolog, Pliva zdravlje, 18.7.2016.
• Helicobacter pylori - dijagnostika, prof. dr. sc. Miroslava Katičić, dr. med., specijalist gastroenterolog, Pliva zdravlje, 11.3.2005.