Znakovi koji pokazuju starite li brže nego što biste trebali i kako je to povezano s rizikom za rak

Starenje je neizbježno, a zbog različitih razloga može biti i preuranjeno, odnosno brže od onoga što bi bilo očekivano ili standardno za određenu kronološku dob. Kao da brže starenje nije dovoljno teško samo po sebi, ono je povezano i s povišenim rizikom za rano pojavljivanje kolorektalnog karcinoma, prema studiji Centra za rak Sylvester Sveučilišta u Miamiju. U njoj se pokazalo da svaka godina ubrzanog starenja korelira sa 16 posto većim rizikom za razvoj polipa u crijevima. Kako je u liječenju raka ključna rana detekcija bolesti, tako je vrlo važno moći prepoznati simptome koji upućuju na to da možda starimo brže nego što bismo trebali. Ovo su mogući znakovi.

Gubite mišićnu masu

Ako ste primijetili da se teže uspinjete stubama, da imate manje snage i brže se umarate ili ponekad gubite ravnotežu, možda vam se smanjila mišićna masa. Upravo to smanjenje može biti znak ubrzanog starenja.

Mišićna masa nije povezana samo sa snagom, ona je važna za stabilnost, koordinaciju pokreta i ravnotežu. Smatra se da više od 25 posto osoba starije dobi padne svake godine, a nakon što jednom padnete, povećavate vjerojatnost za ponovni pad. U padu se ljudi ozlijeđuju, a to lako može dovesti do većih zdravstvenih problema i gubitka neovisnosti. Svakodnevna tjelovježba, trening snage i unos više proteina mogu vam pomoći da vratite i ojačate mišiće.

Češći padovi

Pasti se, naravno, može i zbog spoticanja o prepreku u svakoj životnoj dobi i to možda nije alarmantno, no uzroke ponovljenih padova koji dovode do ozljeda trebali bi procijeniti iskusni liječnici. Osim slabijih mišića i lošije ravnoteže do pada mogu dovesti prepreke u prostoru, lošiji vid, nuspojave lijekova, vrtoglavice, srčani poremećaji itd.

Kognitivno slabljenje

Mučite li se pokušavajući se sjetiti stvari kao što su rokovi plaćanja ili doze lijekova koje uzimate? Ili možda primjećujete da se slabije snalazite u prometu? To mogu biti primjeri kognitivnog oštećenja, kaže dr. Naushira Pandya, profesorica i voditeljica Odjela za gerijatriju na Sveučilištu Nova Southeastern. Predlaže posjet liječniku bez odgađanja, jer rana dijagnoza može omogućiti bržu medicinsku pomoć i podršku te fokusiranje na kvalitetu života osobe.

Lošije funkcionirate

Slabije funkcioniranje može se iskazati kroz napore s jelom, odijevanjem ili korištenjem kupaonice, ili pak kroz probleme pri kupnji, uzimanju lijekova ili upravljanju financijama. Prva tri primjera su osnovne aktivnosti svakodnevnog života, a sljedeća tri instrumentalne aktivnosti svakodnevnog života (one koje nadilaze temeljno funkcioniranje), kaže dr. Pandya. Gubitak sposobnosti u oba ova područja može ukazivati na pogoršanje kroničnih medicinskih problema, slabost, probleme s pamćenjem ili mentalnim zdravljem te na potrebu za emocionalnom podrškom. Funkcionalno slabljenje dovest će do do pothranjenosti, padova i neadekvatnog upravljanja zdravljem, navodi liječnica.

Češće ste hospitalizirani ili u hitnoj službi

Razlozi za učestalije hospitalizacije i odlaske na hitnu mogu biti brojni. Uključivati mogu tjelesnu slabost, kronična medicinska stanja koja je teže kontrolirati, kao i potrebu za više nadzora i potporne njege, a sve su to znakovi starenja, kaže dr. Pandya.

Promjene na koži

Staračke pjege, bore, gubitak elastičnosti i stanjivanje kože mogu biti znakovi normalnog, ali i preuranjenog starenja, pojave li se u ranijoj dobi. Preporučuje se njega proizvodima za zrelu kožu, izbjegavanje sunca i redovno nošenje kreme za sunčanje, pokrivanje kože odjećom kad ste izloženi suncu.

Veza s rizikom za rak

Starenje uzima danak; kao što se odražava na ostale dijelove tijela, odražava se i na DNK. U suštini, naša DNK svakodnevno se dijeli i ponovno sastavlja.

- Karcinom se razvija kada se DNK ne spoji onako kako bi trebala - kaže dr. Daniel Landau, onkolog i hematolog. - To se može vjerojatnije dogoditi kako osoba stari, jer ti mehanizmi tada ne rade više onako dobro kao u mlađoj dobi, a to povećava vjerojatnost za razvoj raka.

Primjerice, kako kaže dr. Wael Harb, hematolog i medicinski onkolog, obilježje starenja su skraćeni telomeri, budući da takvi smanjuju sposobnost stanice da se pravilno dijeli. To dovodi do genomske nestabilnosti, a ona je poznat prekursor raka.

Starenje može neizravno i izravno pridonijeti riziku od raka i na druge načine. Što smo dulje tu, to smo izloženiji azbestu, dimu, zračenju i drugim kancerogenima, a to podiže vjerojatnost za obolijevanje od raka, kaže Landau. Istodobno, mehanizmi popravljanja stanica kod starije osobe počinju slabije funkcionirati.

Važno je prepoznati moguće znakove raka što prije kako biste na vrijeme potražili liječničku pomoć i počeli liječenje. Neki opći simptomi su umor, kvržice, ranice u ustima, tegobe s mjehurom ili probavom, neobjašnjivi bolovi, promjene u težini, apetitu ili na koži.

Konkretno za kolorektalni rak, treba pripaziti na promjene u navikama pražnjenja crijeva, pojavu krvi u stolici, proljev, zatvor, osjećaj kao da niste ispraznili crijeva do kraja, grčeve u trbuhu i neobjašnjiv gubitak težine. Iako su sumnjivi, ti znakovi ne znače uvijek rak, ali zahtijevaju medicinsku procjenu kako bi se isključila malignost ili druga opasna stanja. Rak u ranim stadijima može biti asimptomatski, pa je još važnije redovito se kontrolirati i odazivati se na preglede u sklopu probira.