Ako tražite zabavan hobi zbog kojega ćete se više gibati i družiti, rolanje je dobar izbor.
 Foto: iStock
Rolanje kao hobi

Treba li bolja motivacija od činjenice da topi kile i zateže guzu i noge?

Ne tako davno hrvatsko istraživanje pokazalo je da rolanje u slobodno odabranom tempu kod zdravih mladih vježbača izaziva fiziološke reakcije dovoljne za poboljšanje i održavanje kardiovaskularne kondicije, ali to nije sve...

Redovito rekreativno rolanje u proizvoljno odabranom tempu kod mladih ljudi izaziva fiziološke reakcije organizma dostatne da kroz dulje razdoblje rolanja unaprijede srčano-dišne funkcije i zdravlje općenito. Rezultat je to istraživanja prof. dr. sc. Gorana Markovića, stručnjaka za sport i zdravstveni fitnes te suosnivača sportskog i rehabilitacijskog centra Motus Melior i profesora na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, prvoga na svijetu koje je to pokazalo na rekreativcima koji su samostalno odabirali brzinu rolanja.

Tijekom proteklih nekoliko godina rolanje je postalo jedan od najbrže rastućih rekreativnih sportova na svijetu, a toj su popularnosti svakako pridonijeli društveni i zabavni aspekt ovog sporta.

Osim toga, tijekom rolanja stres na kosti i zglobove relativno je nizak, potiče se kardiovaskularna izdržljivost, a nije zanemariv ni podatak da rekreativna rolerska oprema nije preskupa (par rola stoji od 400 kuna naviše).

Brzo do rezultata

Tijekom rolanja cijelo je tijelo u pokretu, razgibavaju se i jačaju mišići. Najviše se učvršćuju mišići na leđima, trbuhu, nogama, stražnjici i bedrima, uz to se razvija osjećaj ravnoteže i povećava sposobnost brzog reagiranja. I što je najbolje, rezultati se postižu vrlo brzo: dva puta po sat rolanja tjedno dovoljno je da se u mjesec dana pospješi tjedno izgaranje kalorija i učvršćenje mišića.

Mjerenje pomoću šest metoda

Do danas je provedeno nekoliko istraživanja fizioloških reakcija na rolanje u usporedbi s trčanjem, vožnjom bicikla i klizanjem na ledu, međutim, većina je provedena na treniranim sportašima, a ne na rekreativcima. Istraživanje profesora Markovića bilo je usmjereno na fiziološke reakcije prilikom rekreativnog rolanja u slobodno odabranom tempu koji su samostalno, prilagođeno vlastitim mogućnostima, odabrali mladi rekreativci.

Prosječni intenzitet vježbanja tijekom rolanja na željenoj razini napora mjerio se pomoću šest različitih fizioloških metoda, uključujući i metodu srčane frekvencije. Sedam muškaraca i deset žena odrolalo je po jedan krug oko zagrebačkog jezera Jarun u proizvoljnom tempu, pri čemu je kontinuirano praćena srčana frekvencija, utrošak kisika i koncentracija laktata. Prije toga, svakom od njih je na traci za trčanje izmjerena maksimalna srčana frekvencija, maksimalni primitak kisika te drugi relevantni fiziološki parametri.

Foto: iStock
20-ak minuta rolanja, najmanje tri dana u tjednu, može biti pogodno za poticanje i održavanje zdravlja kod mladih i zdravih osoba.


Intenzivna tjelesna aktivnost

- Temeljem tih fizioloških varijabli bilo je moguće procijeniti relativan intenzitet opterećenja kod svakog ispitanika tijekom rolanja. Istraživanjem se došlo do vrlo zanimljivih nalaza. Prvo, prosječno stvarno fiziološko opterećenje tijekom rekreativnog rolanja iznosilo je 67 posto od maksimalnog primitka kisika, što je dostatan intenzitet opterećenja da dugoročno kroz trening proizvede pozitivne učinke na kardiovaskularnu izdržljivost i zdravlje vježbača. S druge strane, treba naglasiti da je prosječna srčana frekvencija tijekom rolanja bila 90 posto maksimalne srčane frekvencije, što bi ukazivalo na vrlo visok intenzitet opterećenja, veći od onoga kakvim su ga doživjeli vježbači. Drugim riječima, srčana frekvencija tijekom rolanja precjenjuje stvarno fiziološko opterećenje i napor vježbača te stoga nije dobar pokazatelj intenziteta vježbanja u toj aktivnosti - ustvrdio je prof. Marković.

Svih šest metoda korištenih za kvantifikaciju intenziteta vježbanja dosljedno kategoriziraju rekreativno rolanje u vlastito odabranom ritmu kao intenzivnu tjelesnu aktivnost.

Dakle, ako se provodi barem po 20 minuta u najmanje tri dana u tjednu, ovaj oblik aerobnog vježbanja može biti pogodan za poticanje i održavanje zdravlja kod mladih i zdravih osoba.

Pri tome treba naglasiti kako s povećanjem brzine raste i fiziološko opterećenje organizma, a time i učinci treninga, ali raste i rizik ozbiljnih ozljeda uslijed padova ili sudara.

Zato je vrlo važno prije rolanja se razgibati, ugrijati mišiće, a nakon njega se dobro istegnuti. Preporuka je rolati po stazama namijenjenim za rolere te koncentrirano voziti rutu. Ne jurite ako niste spretni u manevriranju na rolama i nemate dobru koordinaciju. Pokušajte 'pročitati' situaciju i vodite brigu o drugim sudionicima.

Kilogrami se tope

Osoba teška 60 do 70 kg za samo pola sata rolanja može sagorjeti oko 560 kalorija, no želite li postići trajnije rezultate, ubrzati metabolizam i smršavjeti, rolajte barem dva puta tjedno po sat vremena. Dodatna motivacija bit će vam to što ćete već za nekoliko tjedana vidjeti rezultate: kilogrami će se početi topiti, mišići na natkoljenicama i bedrima te stražnjici i donjem dijelu leđa će se zategnuti, a fizička kondicija će se osjetno poboljšati.

Linker
24. studeni 2024 12:50