Pozitivno utječe na naše tijelo na čak 14 načina, a tako je jednostavna...

Znanstveno je dokazano da tijekom meditacije dolazi do potpune sinkronizacije moždanih valova, usporavanja stope metabolizma, dubokog odmora, smanjenja rada srca, snižavanja krvnog tlaka, harmonizacije simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava, smanjenja proizvodnje mliječne kiseline i dr.

Piše:

Divine Energy Park

Objavljeno: 06. rujan 2018. 16:00

Naš svakodnevni užurbani ritam ostavlja nam malo vremena za dobar i kvalitetan odmor. No, odmor je zaista neophodan i treba ga uzeti za ozbiljno. Zašto?

Stres je danas najrasprostranjeniji i najveći uzročnik čak 75% bolesti i 50% smrtnih slučajeva. Ali i svaka promjena ili podražaj u našem životu, bilo da je dobar ili loš, može uzrokovati stres u našem psihosomatskom sustavu. Uz to, mnogi postaju naprosto ovisni o adrenalinu i kortizolu, glavnim hormonima stresa, koji postaju glavni pokretači naših svakodnevnih aktivnosti.

Naše tijelo savršeno funkcionira kada je uravnoteženo, ali stres i nakupljeni toksini u tijelu stvaraju neravnotežu tjelesnih sustava te bolesti. Kvalitetan odmor je bitan upravo da bi se otklonili toksini iz tijela, revitalizirao cijeli organizam, harmoniziralo naše fizičko i psihičko zdravlje. No, jednako je važno naučiti i kako se potpuno opustiti.

Meditacija je jednostavna metoda relaksacije koja pomaže da se potpuno psihofizički odmorimo i opustimo kao za vrijeme najdubljeg sna, a pri tom smo potpuno svjesni okoline. Za vrijeme meditacije se aktivira parasimpatički sustav te povećava lučenje serotonina i melatonina za čak 300%, povećava protok krvi za čak 200%, te smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara za čak 47%.

Foto: iStock

Bijeg u prirodu, daleko od svega i svih, ponekad nije loša ideja.

Kako to funkcionira?

Stres aktivira simpatičku granu autonomnog živčanog sustava i izaziva lučenje hormona stresa. Simpatički živčani sustav skreće krvotok u velike mišiće - tijelo misli da mora pobjeći ili se boriti protiv nečega. To je tzv. reakcija "bijeg ili borba", često popraćena reakcijama poput suhih usta, motoričke nadraženosti, znojenja, bljedila, povećanih zjenica, nesanice, pri čemu se probavni i imunološki sustav privremeno isključuju. Ako stres potraje kroz dulje vrijeme, bit ćemo iscrpljeni. Naš moderni stil života izaziva stalnu aktivaciju tog simpatičkog živčanog sustava, a daje malo mogućnosti za aktivaciju parasimpatičkog živčanog sustava koji izaziva upravo suprotan učinak.

Parasimpatički sustav se aktivira u opuštenom stanju. Aktivira krvotok da cirkulira ravnomjerno po svim dijelovima tijela i svim organima te na taj način pomaže da se tijelo obnavlja, revitalizira i oslobodi od toksina. Kada smo opušteni, disanje nam je duboko i smireno, što znači da tijelo prima veću količinu kisika koji je važan za sve funkcije u tijelu i izmjenu tvari u organizmu.

Prekomjernim izlaganjem stresu oštećujemo hipotalamus uzrokujući gubitke pamćenja, opterećujemo živčani, endokrini i krvožilni sustav, javlja se poremećaj pokreta, smanjuje se mogućnost regeneracije, povećava se udio masnoća u području abdomena, remeti se funkcioniranje tiroidne žlijezde, dolazi do stvaranja ugrušaka u krvi, srčanih udara i začepljenja te još mnogo toga. Iz tog je razloga jako važno znati ophoditi se u stresnim situacijama te se riješiti stresa i negativnih utjecaja iz okoline.

Prakticirana od davnina

Meditacija se kao tehnika zna i prakticira otkad postoji svijet i čovjek te je sastavna komponenta svih kultura. Postoje bezbrojne vrste meditacija, ali sve se svode na isto i vode k istom cilju. Njeno blagotvorno djelovanje na naš um i tijelo omogućuje nam da proširimo svoju percepciju i bolje djelujemo u svakodnevnom životu. Najveći geniji, filozofi i umjetnici su prakticirali neku vrstu meditacije koje su im omogućile da u potpunosti izraze svoju kreativnost, ideje i vizije.

Korijen riječi meditacija dolazi od latinske riječi meditare ili grčke riječi medjha koje znače "prebivati unutra, misliti ili udubiti se u sebe", dok se na sanskrtu meditacija naziva dhjana, odnosno "potpuna svjesnost". Pojmovi i izrazi za meditaciju se odnose na tehniku samospoznaje i proširenja svijesti kojom se postiže harmonija tijela, duha i emocija te se tako razvija osobnost, sreća i zdravlje.

Meditaciju trebamo razumjeti kao znanost o duhu i kao univerzalni lijek za svakog čovjeka. Kada nas boli glava, uzmemo lijek za glavobolju. Isti lijek koristimo svi bez obzira na spol, dob, boju kože, nacionalnost i religijsku pripadnost. Sva ljudska bića muče isti problemi pa je tako meditacija univerzalan kozmički lijek koji nam pomaže da ostvarimo sreću i zadovoljstvo u svakom trenutku života.

Foto: iStock

Osjećate li da ste depresivni, anksiozni, u strahu ili samo napeti, meditacija je jedno od rješenja.

Pomaže li doista protiv stresa?

Cilj i svrha meditacije jest dovesti duh i tijelo u stanje potpune opuštenosti, sklada i ravnoteže. Znanstveno je dokazano kako se redovitom meditacijom smanjuje količina hormona stresa, opuštaju se mišići, povećava se koherencija mozga, normalizira krvni tlak i otkucaji srca, harmonizira se živčani sustav, ubrzava se oporavak od bolesti itd. Pomoću meditacije dolazi i do smanjenja depresije, straha, napetosti, anksioznosti i trauma te se povećava elan, sreća i mentalni potencijal. Redovitom meditacijom jačamo autonomni živčani sustav pa time postajemo otporniji na stres i lakše se prilagođavamo na nove situacije.

Kako utječe na zdravlje

Meditacija je najmoćniji način harmonizacije te ispravljanja fizioloških nepravilnosti i poremećaja jer kroz nju direktno utječemo na sam uzrok bolesti koji se zapravo nalazi na suptilnijim nivoima našeg bića. Meditacijom jačamo svoje fizičko, mentalno i duhovno zdravlje i time postajemo otporniji na bolesti i stresne situacije u kojima se možemo naći. Kada je naš um miran i odmoran, tada ga fiziologija prati i podržava.

Pomoću samo 20 minuta meditacije postižemo dubok počinak koji je ekvivalentan 8-satnom snu. Na ovaj način energiziramo te regeneriramo tijelo i um. Putem tehnike meditacije možemo se riješiti i različitih ovisnosti, a nakon 6 mjeseci meditacije zloupotreba alkohola se može smanjiti za čak 70%.

Meditacija opušta živčani sustav čija je napetost čest uzročnik mnogih bolesti. Stresne situacije, fizičko i mentalno iscrpljivanje i dr. nakon nekog vremena vode do fizičkih posljedica.

Jača naš mozak

Poznato je da čovjek koristi samo 5 - 10% mozga, dok je ostali dio mozga potpuno neiskorišten i uspavan. Znanost je dokazala da meditacijom možemo ojačati fizičku strukturu mozga i osvijestiti njegove uspavane dijelove. Skeniranje mozga pokazalo je da su ljudi koji meditiraju povećali gustoću dijelova mozga koji su zaduženi za pažnju i analizu podražaja.

Za vrijeme meditacije dolazi do pojačane aktivnosti područja sive tvari poput desnog hipokampusa, desne sive tvari u orbito-frontalnom korteksu, desnog talamusa i lijevog donjeg sljepoočnog režnja.

Meditacijom također usporavamo proces starenja mozga, što je vrlo bitno jer se mozak s vremenom stanjuje, a misaoni procesi slabe. Meditacijom potičemo rad neurona pa time i stvaranje impulsa, veza i procesa mišljenja. Meditacija daje čistoću uma i sposobnost bolje organizacije, bržeg učenja i koncentracije. Stoga je ona vrlo praktična tehnika za svakog čovjeka, bez obzira na zanimanje i profesiju.

Niz pozitivnih učinaka koje dobivamo meditacijom pokazuju kako ovom tehnikom možemo ublažiti stres i znatno poboljšati kvalitetu života. Ona ne zahtijeva sposobnost niti predispozicije, već su za postizanje dobrobiti najvažnije redovitost i volja. I onda vam preostaje samo da uživate u punoći života.