Jeste li danas već pojeli svoju porciju?

 SHUTTERSTOCK
Odlične vijesti

Hranom protiv depresije: Jedenje voća povezano je s boljim mentalnim zdravljem

Istraživači su ispitali gotovo 430 odraslih osoba kako bi vidjeli kako njihove prehrambene navike utječu na njihovo mentalno zdravlje, a ispostavilo se da voće ima najviše benefita

Jeste li čuli da izreku "jedna jabuka na dan tjera doktora van"? Sigurno ste znali da je jabuka odlična za fizičko zdravlje, a nova istraživanja pokazuju da je i za mentalno. Naime, znanstvenici su došli do saznanja da konzumacija voća ima odlične benefite za mentalno zdravlje.

Istraživači su ispitali gotovo 430 odraslih osoba kako bi vidjeli kako njihove prehrambene navike utječu na njihovo mentalno zdravlje. Ispitanici koji su svaki dan konzumirali preporučenih pet komada voća imali su manju vjerojatnost da će biti depresivni, pokazali su rezultati. No, isto nije vrijedilo za jedenje povrća, odnosno nije pronađena poveznica između boljeg raspoloženja i konzumacije povrća.

Autori studije smatraju da pozitivni benefiti dolaze iz toga što ljudi jedu sirovo voće. Važni antioksidansi, vlakna i mikronutrijenti neophodni za dobro funkcioniranje mozga se mogu izgubiti tijekom procesa kuhanja.

- Moguće je da bi promjena onoga što grickamo mogla biti stvarno jednostavan i lak način da poboljšamo svoje mentalno blagostanje - rekla je glavna autorica istraživanja, doktorandica Nicola-Jayne Tuck, sa Sveučilišta Aston u Birminghamu.

Drugim riječima, odlično bi bilo staviti zdjelu voća u blizini radnog i kuhinjskog stola te posegnuti za omiljenim prirodnim slasticama kad god možete.

Studija je objavljena u časopisu British Journal of Nutrition, a 428 sudionika u dobi od 18 do 60 godina ispunilo je upitnik o svojim prehrambenim navikama. Upitani su koliko puta dnevno pojedu voće i povrće, u rasponu od nikad do najmanje pet. Sudionici su, također, trebali navesti koliko često jedu slatkiše i slane grickalice. Potom se tražilo da procijene koliko su sretni, tužni, tjeskobni, budni, pospani, povučeni ili gladni.

Postavljena su im pitanja kako bi se odredila njihova razina depresije, anksioznosti i općeg psihološkog stanja. Istraživači su uzeli u obzir njihovu dob, spol, tjelesnu težinu, tjelovježbu, opće zdravstveno stanje i unos alkohola. Konzumacija voća bila je usko povezana s nižom depresijom i boljim mentalnim zdravljem.

Isto tako, uočeno je da je konzumiranje slanih grickalica povezano s višom razinom anksioznosti, kao i svakodnevnim lošijim raspoloženjem.

Znanstvenici nisu naveli koliko voća trebate jesti kako biste poboljšali svoje mentalno zdravlje.

image
SHUTTERSTOCK



Kako bi trebala izgledati uravnotežena prehrana za mentalno zdravlje?

Naravno da nije dovoljno samo jesti voće, ovo su još namirnice koje možete uvrstiti u svoju prehranu:

  • ANANAS I BANANE: ananas je odličan saveznik središnjeg živčanog sustava, a banane stimuliraju proizvodnju serotonina, koji poboljšava raspoloženje i također je važan za normalno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava.
  • CJELOVITE ŽITARICE: tri četvrtine šalice pahuljica od cjelovitih žitarica ima oko 800 mikrograma folata, vitamina B skupine koji nedostaje mnogim depresivnim osobama. Cjelovite žitarice, mekinje i zobena kaša sadrže magnezij i tiamin koji popravljaju raspoloženje.
  • OMEGA-3 MASNE KISELINE (losos, skuša, tuna): masna i plava riba odličan su izvor omega-3 masnih kiselina za koje je utvrđeno da ih osobe s depresijom imaju znatno manje u organizmu. Dokazi govore da je eikozapentaenska kiselina (EPA) u omega-3 masnim kiselinama najmoćniji prirodni antidepresiv. Najbolja riba iz koje se može dobiti EPA je skuša, haringa, sardina, svježa tuna, inćuni, losos i pastrva.
  • POVRĆE I MAHUNARKE (grah, grašak, mahune i leća): neka svaki ručak i večera sadrže povrće jer ono pozitivno utječe na rad mozga. Zeleno lisnato povrće glavni je izvor folne kiseline čiji nedostatak izaziva pad serotonina u mozgu, što rezultira lošim raspoloženjem, zaboravljivošću i depresijom.
  • ORAŠASTI PLODOVI I SJEMENKE: orašasti plodovi i kikiriki sadrže tiamin, poznat kao “vitamin optimizma”. Orasi sadrže veliku dozu magnezija koji djeluje antidepresivno, a, primjerice, sjemenke suncokreta sadrže mikroelemente koji reguliraju rad živčanog sustava
  • VITAMIN C: crvena paprika, šparoge, brokula, kupus, dinje, naranče, bobičasto voće - utvrđeno je da se brže smirujemo kada je razina vitamina C u organizmu visoka.
  • VITAMIN D: važan je u razvoju i funkcioniranju mozga. Istraživanja su pokazala da visoka razina vitamina D ublažava simptome depresije, a uz redoviti boravak na svježem zraku i suncu možemo ga dobiti i iz prehrane. Riblje ulje, srdela, losos, tuna, maslac, jetra, žutanjak, žitarice, sirevi, gljive, mlijeko i mliječni proizvod prirodni su izvori vitamina D.
Linker
27. studeni 2024 04:23