Stručnjaci upozoravaju: Pet zanemarenih faktora koji nam mogu opako skratiti život

Prehrana bazirana na voću i povrću, nemasnim proteinima i cjelovitim žitaricama, 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno plus trening snage, izbjegavanje alkohola i cigareta, zvuči li vam poznato? Nabrojene su osnove koje obećavaju kvalitetne godine, odnosno dugovječnost, no to je tek jedan dio kolača.

Manje poznati okidači kraćeg življenja

Naime na kvalitetu i godine našeg življenja utječu i mnogi drugi čimbenici, među kojima je zanimljive zaključke donijela nedavna studija objavljena u PLos One. Njome je utvrđeno da bi događaji iz djetinjstva i mladost također mogli ostaviti dugoročne posljedice na zdravlje. Pa tako ako su se roditelji djeteta razveli prije nego li je dijete navršilo 18 godina, ono bi kasnije u životu moglo biti izloženo riziku od moždanog udara za čak 61 posto. Osim ove porazne činjenice, stručnjaci doktor Scott Noorda i Jason Singh navode još nekoliko njih koje mogu nepovoljno utjecati na naš životni vijek.

1. Pretjerana upotreba antibiotika

Doktor Noorda objašnjava da su antibiotici neučinkoviti protiv virusa, namijenjeni su liječenju bakterijskih infekcija poput streptokokne upale grla ili infekcija mokraćnog sustava pa ipak, često se prekomjerno propisuju. Čak i bakterijske infekcije sinusa i uha često prolaze bez potrebe za antibioticima, ističe, dodajući da pretjerana upotreba antibiotika može negativno utjecati i na dugovječnost.

- Pretjerano korištenje antibiotika narušava crijevni mikrobiom, koji ima ključnu ulogu u regulaciji upale, metabolizma i funkcije imunosnog sustava - kaže Noorda.

Ova neravnoteža povećava rizik od kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih oboljenja i raka. Prema studiji iz 2020. objavljenoj u Circulation Research više od 37.000 žena starijih od 60 tijekom koje su praćene tijekom deset godina i koje su uzimale antibiotike najmanje dva mjeseca, u kasnijoj životnoj dobi imale su 16 posto veći rizik od ukupne smrtnosti te 49 posto veći rizik od smrti zbog srčanih bolesti.

2. Preskakanje doručka

Konzumacija obilnijeg doručka, a laganije i skromnije večere podržava dugovječnost te smanjuje rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i Alzheimera. Studija iz 2020. objavljena u Diabetes Care pokazala je da su osobe koje su unosile najveći dio svojih kalorija tijekom večere imale gotovo dvostruko veći rizik od smrti uzrokovane dijabetesom ili kardiovaskularnim bolestima u usporedbi s onima koji su ravnomjernije rasporedili kalorijski unos. Čak i prebacivanje pet posto dnevnog unosa kalorija s večere na doručak može smanjiti ove rizike za četiri posto.

- Usklađivanje prehrane s cirkadijalnim ritmom poboljšava osjetljivost na inzulin i stabilizira razinu šećera u krvi - pojašnjava doktor Noorda i dodajte da kasni obroci ometaju procese popravka stanica i metabolizma.

3. Manjak mentalne aktivnosti nakon umirovljenja

Barem smo jednom u životu pomislili na trenutak umirovljenja. Iz perspektive mladog radnika, mirovina se čini kao ultimativni spas od svakodnevnih napornih zadataka i obveza, no realnost je potpuno drugačija. Činjenica koju mnogi umirovljenici doživljavaju je da potpuno povlačenje iz aktivnosti bez održavanja mentalne, fizičke i društvene angažiranosti na njih djeluje itekako štetno. Doktor Noorda to objašnjava kao ulazak u povećani rizik od demencije, kardiovaskularnih bolesti, a konačno i prerane smrti. Mirovina koju zasigurno ne zamišljamo kao takvu.

Američka studija iz 2018. objavljena u Bulletin of Aging & Health pokazala je da se u dobi od 62 godine, kada ljudi stječu pravo na socijalnu sigurnost, rizik od smrtnosti kod muškaraca povećava za dva posto. Polovica ovog povećanja pripisuje se čimbenicima poput prometnih nesreća, plućnih bolesti i raka. Daljnja istraživanja objavljena u European Journal of Epidemiology otkrila su da se pamćenje nakon umirovljenja smanjuje 38 posto brže. Stoga, odlaskom u mirovinu ne treba zanemariti mentalne aktivnosti koje čuvaju kognitivno i tjelesno zdravlje.

4. Društvena izolacija

Osim mentalnih aktivnosti društvene veze su ključne za emocionalno zdravlje, osobito u starijoj dobi. Doktor Jason Singh ističe da kronična društvena izolacija povećava razinu hormona stresa, što pak dovodi do pojačane upale, oslabljenog imuniteta i povišenog krvnog tlaka.

Kako bi se nosili s usamljenošću, neki ljudi pribjegavaju nezdravim navikama poput pušenja, prekomjernog konzumiranja alkohola, loše prehrane i tjelesne neaktivnosti. Meta-analiza iz 2023. objavljena u PLoS One, koja je obuhvatila 1,3 milijuna sudionika, povezala je društvenu izolaciju s 33 posto većim rizikom od smrtnosti. Održavanje jakih društvenih veza može pomoći u suzbijanju ovih negativnih učinaka i pridonijeti duljem i zdravijem životu. O tome osobito mogu svjedočiti stanovnici takozvanih Plavih zona.

5. Neredovit san

Kvalitetan san ključan je za fizičko i mentalno blagostanje. Odrasli obično trebaju barem sedam sati kvalitetnog sna svake noći. Međutim, neredoviti obrasci spavanja, poput stalnog mijenjanja vremena odlaska na spavanje ili buđenja, mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice.

- Neredovit san ometa metabolizam glukoze, osjetljivost na inzulin i hormone koji reguliraju apetit - objašnjava Singh.

Osim toga, studija iz 2024. objavljena u Sleep analizirala je više od 60.000 osoba srednje i starije dobi tijekom šest godina. Sudionici s dosljednim rasporedom spavanja imali su značajno niži rizik smrtnosti od svih uzroka, uključujući rak i kardiovaskularne bolesti. Štoviše, osobe s najstabilnijim obrascima spavanja imale su 48 posto manji rizik od smrti u usporedbi s onima s nepravilnim navikama spavanja. Iznenađujuće, pokazalo se da je postojanost sna važnija za dugovječnost od samog trajanja sna.